Nova generacija ljevičarskih političara sve snažnije utiče na političku scenu Zapada, nudeći biračima ideje poput kontrole cijena, visokih poreza za najbogatije i veće uloge države u ekonomiji.
Prema analizi britanskog Economista koju prenosi Jutarnji list, riječ je o fenomenu koji se sve češće naziva „socijalizam generacije Z“ – političkom pravcu koji privlači mlade birače nezadovoljne rastom troškova života, stambenom krizom i ekonomskom neizvjesnošću.
Među političarima koje ovaj trend nosi nalaze se gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani, britanski političar Zak Polanski (Zack Polanski), kao i francuski veteran ljevice Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Mélenchon), koji i u osmoj deceniji života uživa veliku podršku mladih birača.
Ljevica prilagođena eri TikToka
Za razliku od tradicionalnog socijalizma, nova ljevica manje govori o radničkoj klas i, fabrikama i kolektivnom vlasništvu, a više o problemima koji direktno pogađaju pojedinca.
Inflacija, visoke kirije, nedostupni stanovi i strah od posljedica razvoja vještačke inteligencije postali su centralne teme mladih birača.
Prema ocjeni Economista, klimatske promjene i pitanja rasne jednakosti, koja su dominirala političkim debatama tokom prethodne decenije, danas su u drugom planu, dok se fokus pomjera na životni standard i ekonomsku sigurnost.
Tri ključna uvjerenja
Analiza navodi da većina političara koje svrstava u „socijalizam generacije Z“ dijeli tri osnovna uvjerenja.
Prvo, smatraju da privredni rast ne donosi značajne koristi običnim građanima i da se bogatstvo uglavnom koncentriše u rukama malog broja ljudi.
Drugo, vjeruju da se veća javna potrošnja može finansirati prvenstveno oporezivanjem milijardera i najbogatijih slojeva društva.
Treće, pokazuju izraženo nepovjerenje prema privatnom sektoru i tržišnim rješenjima, zagovarajući snažniju državnu kontrolu nad oblastima poput stanovanja i trgovine hranom.
Ideje sa margine ulaze u centar politike
Ono što zabrinjava autore analize jeste činjenica da ideje koje su nekada pripadale političkim marginama sve više ulaze u centar političkih rasprava.
U Sjedinjenim Američkim Državama čak i umjereni demokrati predlažu poreska rasterećenja za veliki broj građana i veće oporezivanje bogatih, dok se u Velikoj Britaniji sve češće raspravlja o povećanju poreza i jačanju uloge države.
Prema ocjeni Economista, uticaj nove ljevice raste čak i kada njeni kandidati ne pobjeđuju na izborima, jer njihove ideje postaju dio programa tradicionalnih stranaka.
Economist upozorava na posljedice
Autori teksta smatraju da bi pojedine politike koje zagovara nova ljevica mogle imati ozbiljne posljedice po ekonomski rast.
Kao primjer navode kontrolu kirija, za koju tvrde da bi dodatno smanjila izgradnju novih stanova, kao i poreze na bogatstvo koji bi, prema njihovom mišljenju, obeshrabrili investicije i inovacije.
Podsjećaju i da se Evropa već godinama bori sa sporim privrednim rastom, dok kao upozoravajući primjer navode Argentinu, gdje je snažna državna intervencija u ekonomiji, prema njihovoj ocjeni, doprinijela dugotrajnom ekonomskom zaostajanju.
Vještačka inteligencija kao najveći izazov
Analiza zaključuje da će najveći politički i ekonomski izazov narednih godina biti razvoj vještačke inteligencije i njen uticaj na tržište rada.
Dok nova ljevica predlaže mjere poput državnih garancija za zaposlenje i ograničavanja širenja podatkovnih centara, Economist smatra da bi odgovor trebalo tražiti kroz kombinaciju poreskih reformi, širenja vlasništva nad kapitalom i podrške radnicima koji će biti pogođeni tehnološkim promjenama.
Uprkos rastu popularnosti populističkih pokreta, autori zaključuju da liberalna ekonomija i dalje ima priliku da odgovori na izazove koji su doveli do jačanja „socijalizma generacije Z“, ali samo ukoliko uspije da ponudi konkretna rješenja za probleme sa kojima se suočavaju mlađe generacije.