Kuća i vrt

Kako zaštititi voćke od glodara i divljači?

Kako zaštititi voćke od glodara i divljači?
Foto: Ilustracija | Kako zaštititi voćke od glodara i divljači?

Zečevi i miševi nanose velike štete kako u mladim tako i u starim zasadima voćaka. Najveće štete nastaju u zimskom periodu kada su duboki snjegovi i kada nemaju druge hrane.

Štetu nanose tako što gule koru sa debla i grana. Ukoliko su manja oštećenja kore sa jedne strane voćaka, dovoljno je premazati kalem voskom ili fitobalzamom pa će oštećena kora da se obnovi. Ako je kora oštećena oko cijelog debla u vidu prstena dužine od nekoliko centimetara, kora ne može da zaraste pa se tako oštećena stabla uglavnom osuše.

Najbolja, a ujedno i najskuplja zaštita od zečeva i drugih divljači je ograda od pletene žice oko cijelog zasada. Zaštita od zečeva i druge krupne divljači izvodi se i specijalnim mrežicama od tvrde plastike ili pocinčane žice. Postavljaju se odmah nakon sadnje i ostaju da štite voćke u naredne tri do četiri godine.

Jedan od načina zaštite od zečeva je i primjena hemijskih preparata, odnosno primjena repelenata (sredstva koja svojim mirisom odbijaju divljač). Premazivanje stabla i grana treba obaviti po suvom vremenu kada je temperatura iznad 10º C.

Mlade voćke i šumsko drveće se od napada divljači mogu štititi i hemijski, premazivanjem kore repelentima koji svojim neprijatnim mirisom i ukusom odbijaju, a ne ubijaju. Međutim, to je potrebno uraditi na vrijeme, pred zimu. Premazivanje raznim preparatima pruža zaštitu samo u slučaju blagih zima, sa slabim snježnim pokrivačem, prenosi Marinko Jovičić iz Savjetodavne stručne službe Srbije.

Oštećenja koja nastaju na kori korijenovog vrata ili prizemnih žila najčešće ostaju skrivena sve dok voćka opstaje zahvaljujući zalihama. Ovakva oštećenja su teška, budući da, recimo, voluharica napravi pravi prsten, pa je skraćen rodni period stabala bez obzira na prethodnu vitalnost. Radi suzbijanja glodara zemljište u voćnjacima treba održavati obrađeno i što čistije od korova. Za suzbijanje glodara se koriste i mamci u vidu zatrovanog zrnja pšenice koji se (po 5-10 g) stavlja u rupe. Sredstva za suzbijanje su na bazi cinkfosfida, a mogu se naći i parafinski mamci na bazi antikoagulanata, koji se koriste po svakom vremenu.

(agroklub.ba)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije