BANJALUKA - Bolonjski proces, kojem su se priključile ovdašnje visokoškolske ustanove, olakšao je studentima polaganje ispita, jer ih češće provjere znanja "primoravaju" na redovno, a ne kampanjsko učenje.
Kampanjci kritikuju novi način polaganja ispita, koji podrazumijeva dosta predispitnih obaveza - kolokvijuma ili testova, a sa druge strane su oni koji smatraju da redovnije provjere znanja znače lakše spremanje cjelokupnog gradiva i kvalitetniji nivo znanja.
"Pojedincima je ovaj novi sistem otežao, ali mislim da je većini olakšao studiranje. Moj lični stav je da je sada lakše spremati ispite jer se drži kontinuitet i učenje je kvalitetnije", kazao je Kosta Lovre, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci.
Slično funkcioniše i Univerzitet u Sarajevu, mada se način polaganja ispita razlikuje od fakulteta do fakulteta, od odsjeka do odsjeka, od predmeta do predmeta.
"Sam bolonjski proces nije donio velike promjene i nove standarde, ali se može reći da je unaprijedio polaganje ispita. Sada jedan predmet ne podrazumijeva i jedan ispit koji objedinjuje ono što se tokom godine učilo. To je studentima bilo dosta teže, a sada se insistira na većem angažovanju i to je bolje jer dovodi do kvalitetnijeg znanja", smatra Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH.
Moj lični stav je da je sada lakše spremati ispite jer se drži kontinuitet i učenje je kvalitetnije, kazao Lovre
Prema njegovim riječima, najidealnije rješenje je polaganje ispita pismeno, pod šifrom, što smanjuje mogućnost korupcije i protekcije.
Ispite na javnim univerzitetima drže isključivo predmetni profesori, a asistenti su tu za kolokvijume i testove prije "završnog ispita". Time je prekinuta praksa nekih profesora da ocjene "zaključe" na osnovu prosjeka sa kolokvijuma koje obično drže asistenti, a za koje opet neki studenti tvrde da su prestrogi. Dešava se da ispit drži i komisija, kada je riječ o gostujućim profesorima koji ne mogu prisustvovati provjeri znanja, a tada im se pismeni radovi šalju i oni ocjenu u indeks upisuju naknadno.
Na Univerzitetu u Beogradu jasno je određeno da samo nastavno osoblje - docenti, redovni i vanredni profesori mogu držati ispit, dok saradnici, odnosno asistenti, eventualno mogu obaviti neka testiranja i kolokvijume.
"To je stvar organizacije i dogovora između profesora i asistenata, ali odgovornost za to je na nastavniku koji, u krajnjem slučaju, jedini ispituju studente i upisuju ocjene u indeks", kazao je Vladimir Marković iz Sektora za studije i nauku Univerziteta u Beogradu.
Na Sveučilištu u Zagrebu, kao i na ostalim visokoškolskim ustanovama u okruženju, važi pravilo da konačnu ocjenju za svaki predmet određuje predmetni profesor. Međutim, na pojedinim fakultetima u Zagrebu važe daleko stroža pravila nego na ovdašnjim visokoškolskim ustanovama.
"Na nekim fakultima predmet koji slušate zimi, a ne položite ga u zimskom roku, na njega ponovo možete izaći tek naredne zime, čime gubite cijelu jednu godinu. Jedan predmet student može polagati samo četiri puta tokom godine, od čega su tri redovna ispitna roka i jedan pred povjerenstvom", objasnili su u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.