Putovanje

"Nezavisne" kroz BiH: Sa Sutjeske na čašu hercegovačkog vina

"Nezavisne" kroz BiH: Sa Sutjeske na čašu hercegovačkog vina
Foto: N.N. | "Nezavisne" kroz BiH: Sa Sutjeske na čašu hercegovačkog vina

Kada planiramo gdje provesti odmor, gotovo uvijek uzimamo pasoš i biramo neku prekograničnu zemlju misleći da će nam tamo odmor biti prijatniji ostavljajući po strani domaće dragulje koje uglavnom kao takve kod nas prepoznaju strani turisti.

Većina bh. građana u mnogim mjestima svoje zemlje bila je samo u prolazu ili ih jednostavno nije posjetila iako im se nudi prava riznica prirodnih ljepota, a odmori na domaćim destinacijama su povoljniji, lako dostupni i izuzetno kvalitetni.

Putovanja inače čine najljepši dio novinarskog posla, a ovaj put Nacionalni park "Sutjeska", Bileća i Trebinje bili su domaćini ekipi "Nezavisnih", odnosno "FAM Tripa", edukativnog putovanja za bh. medije u okviru inicijative "Odmori u BiH", koju podržava Evropska unija u BiH.

Koliko god puta da posjetite neko mjesto, gotovo uvijek ćete ga drugačije doživjeti, vidjeti ili naučiti nešto novo, u šta smo se uvjerili, a svi prvo treba da upoznaju svoju zemlju pa onda svijet.

Za obilazak svih dragocjenosti Nacionalnog parka "Sutjeska", najstarijeg i najvećeg nacionalnog parka u BiH, potrebno je nekoliko dana, ali naši domaćini potrudili su se da naš jednodnevni boravak u njemu bude kvalitetno iskorišten.

Domaćini NP "Sutjeska" najprije su nam kroz kratke prezentacije prikazali planove za dalju valorizaciju turističkog proizvoda, između ostalog, plan za virtuelno prikazivanje Perućice, koji je NP "Sutjeska" počeo realizovati u okviru "EU4Business" projekta, koji zajednički finansiraju EU i Savezna Republika Njemačka.

Inače, ovaj nacionalni park prostire se na 17.500 hektara i na ovom prostoru nalazi se 17 kristalno čistih rijeka i rječica, kao i 10 planinskih vrhova viših od 2.000 metara nadmorske visine, a posebno se ističe najviši vrh u BiH Maglić sa 2.386 metara nadmorske visine.

U srcu NP-a smješten je i prirodni rezervat Perućica (1.434 hektara), koja je jedna od najvećih prašuma u Evropi, a domaćin nam je objasnio da je od osnivanja nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva ljudska intervencija i narušavanje prirodnih procesa.

Sve je nastalo usljed dugogodišnjih procesa te se radi o jednoj od posljednjih prašuma u Evropi koja je po svojoj flori i fauni unikatna i stanište je drveća koje prelazi visinu od 50 metara.

"Odavde možete da ponesete samo fotografiju, lijep utisak i želju da se vratite ponovo", jasno je pravilo domaćina.

Na putu za Dragoš sedlo dočekala nas je zanimljiva šetnja uskim šumskim puteljcima isprepletenih korijenjem drveća.

Spomenik koji je simbol ovog nacionalnog parka nalazi se na ulazu, ali smo ga ovoga puta ostavili za kraj.

Spomenik je radio Miodrag Živković, a nalazi se u Dolini heroja. Podignut je 1971. godine i zadivljuje svojom masivnošću. Podsjetnik je na veliku bitku koje se desila na Sutjesci 1943, a tijela 3.301 borca nalaze se u spomen-kosturnici u sklopu kompleksa.

Sugerisano nam je da je za kretanje po nacionalnom parku neophodna oprema koja podrazumijeva udobnu i duboku obuću, a za potpun obilazak Nacionalnog parka potrebni su i vozilo i iskusni vodič.

NP "Sutjeska" raspolaže smještajnim kapacitetima, međutim mnogi posjetioci biraju kampovanje i spavanje pod vedrim nebom.

Park proživljava svojevrsni preporod pa ga je prošle godine posjetilo čak 100.000 ljudi, a posebnu pažnju privlači jedinstveni "OK fest", koji se svakog ljeta održava na ovom mjestu.

Putovanje bh. medija nastavljeno je u Bileći, gdje je prva destinacija bio restoran "Jezero", koji se nalazi na obali Bilećkog jezera, raj za ljubitelje prirode, ali i odlične hrane.

Nikola Bajović, domaćin i direktor Turističke organizacije Bileća, objasnio je da se radi o najvećem akumulacionom jezeru na Balkanu, koje je posebno interesantno za ljubitelje ribarenja. Bilećko jezero obiluje riječnom i jezerskom ribom i ribolovci često znaju uloviti ekstremno velike primjerke somova i šarana.

Nakon Bileće uputili smo se ka suncem okupanom Trebinju, koje predstavlja tromeđu osmanskog, austrougarskog i mediteranskog uticaja.

Marko Radić, direktor Turističke organizacije Trebinja, srdačno nas je dočekao u predivnom ambijentu restorana "Kolo" i upoznao nas sa planovima za turistički razvoj Trebinja i okoline te objasnio kako se Trebinje oduprlo krizi koju je proizvela pandemija i postalo svojevrsni šampion u otporu turističke industrije.

Žurimo da obiđemo stari grad, trebinjsku pijacu, korzo, kao i Muzej Hercegovine sa izuzetnom kolekcijom te Hercegovačku Gračanicu, gdje leži čuveni trebinjski pjesnik Jovan Dučić.

Trebinje ima bogatu istoriju i pamti mnoge smjene civilizacija, što objašnjava multikulturalnost, koja se najbolje vidi u starom gradu, gdje na maloj površini o minulim vremenima svjedoče katolička i pravoslavna crkva te džamija.

Izlaskom iz Starog grada dolazimo do čuvenih platana i trga, a iako su nam rekli da sada nema uobičajenih gužvi, ipak je grad pun turista.

Trgom slobode širi se miris smokava, kajsija, grožđa i maslina, pomiješan sa mirisima bilja, a domaćini su na pijacu iznijeli i vrhunske mliječne prerađevine i ručne radove.

Trebišnjica, srce grada, ponosno vijuga, a ova mirna rijeka mamac je za šetače i ljubitelje sportova na vodi, ali i ljubitelje dobre fotografije.

Obilazimo i Spomenik Jovanu Dučiću, najčuvenijem Trebinjcu, pjesniku, putopiscu i velikom ljubitelju svog grada, koji je otišao iz zavičaja, ali mu se uvijek rado vraćao. Dučić je Trebinju poklonio mnoge dragocjenosti kojima se Trebinjci danas ponose, jer niko nije ostavio toliko traga u svom gradu koliko Dučić u "milom Trebinju".

Većina eksponata koje je slao Trebinju sačuvana je u Muzeju Hercegovine.

U blizini se nalazi i uklesana figura kraljice Jelene Anžujske, još jedan Dučićev poklon svom gradu, dok se njena desna ruka nalazi u manastiru Tvrdoš.

Odlazimo u čuvenu Hercegovačku Gračanicu, izgrađenu kao ispunjenje Dučićeve želje iz testamenta da bude sahranjen na jednom od trebinjskih brda, a na pjesnikovom grobu stoji skroman natpis "Jovan Dučić - pesnik", ispisan po njegovoj želji.

Kažu da ukoliko vas Trebinje ne osvoji "na prvu", pogled na grad sa Hercegovačke Gračanice sigurno će učiniti da se zaljubite i poželite opet doći u ovo mjesto.

Takođe, prilikom posjete Trebinju predstavnik Kulturnog centra Trebinje Miljan Vuković medijima je prezentovao bogatu kulturnu ponudu grada koja uključuje "Music&More Summer Festival" klasične muzike, čiji su učesnici umjetnici iz cijelog svijeta.

Kulturni centar Trebinje ovogodišnji je dobitnik granta programa "Kreativna Evropa" kao jedini nosilac aktivnosti iz Bosne i Hercegovine.

Za kraj našeg kratkog putovanja posjetili smo manastir Tvrdoš, koji datira iz 15. vijeka, a nakon Ostroga, manastir Tvrdoš je najposjećeniji manastir u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a obilaze ga ljudi različitih religija. U njemu je i zamonašen Sveti Vasilije Ostroški.

U Tvrdošu se danas nalazi svjetski poznata vinarija. Od 1999. godine počela je obnova i vinograda, a osim vina, monasi i radnici proizvode med, masline, maslinovo ulje i drugo, pa se tako očuvala tradicija monaškog vinogradarstva.

Obilazimo i vinski podrum od starog kamena, kao i degustacionu salu u kojoj smo probali vina, od kojih se izdvaja vrhunska žilavka.

Kafa s ambasadorom i vožnja trebinjskim barkama

Ambasador Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, pridružio se novinarima u razgovoru o potencijalima ove regije, naglašavajući da je potrebno posvetiti pažnju razvoju turizma u cijeloj BiH kao jednoj od najpotentnijih grana industrije. Nakon razgovora s ambasadorom imali smo priliku zajedno ploviti tradicionalnim trebinjskim barkama, stigosmo nedaleko od čuvenog Arslanagića mosta, koji se naziva i Perovića most.

Barke su takođe obnovljene u sklopu projekta prekogranične saradnje BiH i Crne Gore, koji je finansirala EU, a koja je doprinijela valoriziranju turističkog proizvoda u Trebinju.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije