Putovanje

Troglav, planina na kojoj vile plešu svoja kola

Troglav, planina na kojoj vile plešu svoja kola
Foto: Zlatan Čekić | Troglav, planina na kojoj vile plešu svoja kola

LIVNO - Troglav je jedna od onih mitskih planina koje obavija aura tajanstvenosti i mističnosti, a kojima je tako bogata Bosna i Hercegovina.

Sa svojih 1.913 metara nadmorske visine najviša je u planinskom vijencu Dinare, te predstavlja granično područje između naše zemlje i Republike Hrvatske.

Ova sura planina s impresivnim kamenitim vrhovima dominira prostranim Livanjskim poljem, a na njene vrhove vodi nekoliko, manje ili više zahtjevnih planinskih staza. Planinski sklop Troglava dugačak je oko trideset, te širok desetak kilometara, nalazi se na području općine Livno, a od drugih masiva Dinare, te od susjedne planine Kamešnice, odvojen je planinskim dolinama i sedlima.

Uspon na Troglav s bosanskohercegovačke strane započinje od Sajkovića drage, iz Livanjskog polja šumskim putem koji vijuga kroz živopisne i guste šume bukve, jele i smreke, a poslije nekoliko stotina metara nadmorske visine krajolik se iznenada preobražava u stjenovito područje oblikovano nadnaravnim stjenovitim oblicima, koji planinskom pejsažu daju osobitu čar.

U ovome bezvodnom i negostoljubivom području rastu samo polja kleke, patuljaste crnogorične kulture koju je priroda obdarila sposobnošću da opstaje i preživljava na kamenitom terenu.

Kroz gustu klekovinu, preko sipara i kamenja vodi planinska staza koja je među planinarima i zaljubljenicima u prirodu poznata pod nazivom "Krvava Meri".

Staza je na nekim mjestima opasna jer vijuga obodima klisurastih litica, pa je potrebno i određeno alpinističko umijeće da bi se uspješno savladale sve prepreke. Kretanje ovim valovitim mrežastim krasom, s labirintom kamenitih vrhunaca i dubokih ponikava koje nalikuju mjesečevoj površini s kraterima, iziskuje veliki oprez, jer se lako može dogoditi da noga sklizne s glatkog ili vlažnog kamena, pa se može doživjeti neugodna povreda koja u planini nekada može biti i kobna.

Zbog toga je neophodno slijediti markacijske oznake, kako bi se izbjegle duboke udoline ili rupe u krasu, te sačuvala potrebna snaga. Padine Troglava su posebno atraktivne zimi, kada snježni pokrivač i ledena kora ispeglaju sve neravnine i njegova padine pretvore u ravne plohe. Tada ovu planinu pohode brojni avanturisti naoružani specijalnom opremom koja je prilagođena zimskim usponima, te se penju na njene vrhove. Bez takve opreme, kretanje zaleđenim krajolikom može biti opasno po život, a svaka greška tragična.

Planinari često vole reći kako se niti jedna planina ne može osvojiti niti pokriti, već se na nju možete popeti jedino ako vam ona to dozvoli, zbog čega uvijek treba poštovati prirodu i živjeti u simbiozi s njom.

Uloženi napor i umor odmah se zaboravljaju po izlasku na vrh planine, koji je mala zaobljena zaravan označena geodetskim stupom, gdje je ispisan naziv i nadmorska visina, a u neposrednoj blizini nalazi se i kutija s planinarskim žigom. Najviše područje, kako i sam naziv govori, čine tri vrha udaljena stotinak metara jedan od drugog i to Veliki Troglav (1.913 m), Srednji Troglav (1.790 m) i Mali Troglav (1.661 m).

Sam naziv vrha i planine, kako neki smatraju, potiče od imena troglavog boga iz rane praevropske mitologije Slavena i Kelta, a po obliku i iskonu sličan je Troglavu na Biokovu ili Triglavu u slovenačkim Alpama.

S ovoga mjesta na sve strane puca veličanstven pogled na druge planinske masive koji se prostiru dokle oko doseže. Jasno se vidi ostatak Dinare, Cetinsko i Livanjsko polje, vještačko jezero Peruča, te u daljini Jadransko more, a posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni. Poput ostalih planina i za Troglav se vezuju narodna predanja i mitovi po kojima je često obilaze troglave zmije, zmajevi i vile.

U selima koja se nalaze u podnožju planine i danas živi priča o vilama koje u noći za punog mjeseca izlaze na poljane i plešu svoja kola. Narodni mitovi ih opisuju kao lijepe djevojke dugih zlatnih kosa, odjevene u bijele haljine, koje, međutim, umjesto nježnih stopala imaju magareća kopita.

Njedra Troglava i cijelog dinarskog masiva uvijek su bili pribježište za brojne hajduke, uskoke i odmetnike koji su u gustim šumama i nepristupačnim predjelima nalazili sigurno utočište. Ovo je planina u koju se zaljubite na prvi pogled i kada je prvi put posjetite, uvijek joj se vraćate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije