Prema podacima "Weather Channel", vlažnost zraka u Banjaluci ovih dana je oko 80 odsto, a slična situacija je i u glavnom gradu BiH.
Visoka vlažnost zraka koju izazivaju padavine nakon kojih ostaje težak, ljepljiv vazduh zbog kog ne možemo da dišemo nisu više karakteristični samo za prašume Amazonije, već su to klimatske promjene s kojima se sve češće suočavamo i na našim prostorima. Posljedice takvog vremena, neuobičajenog za ovo podneblje, osjećaju mnogi, a najčešće se žale na tup bol u glavi koji ponekad traje i po nekoliko dana.
Nagli pad atmosferskog pritiska izaziva glavobolju. Još ako je i velika vlaga i veoma toplo, ova metereopatska reakcija organizma zna da bude izuzetno neprijatna
Da rizik za pojavu glavobolje raste s porastom temperature, pokazale su brojne neurološke studije. Naime, velika omora uzrokuje proširenje krvnih sudova u glavi koji pritiskaju nervne završetke, pa dolazi do vrlo osetljive situacije kada i normalan protok krvi osjećamo kao probadajući bol kroz lobanju.
Usljed naglih promjena atmosferskog pritiska, spoljašnje temperature i vlažnosti vazduha javljaju se metereopatske reakcije, od kojih je glavobolja najčešća.
Ekstremne vremenske promjene remete prirodnu sposobnost organizma da se sam vrati u stanje prij e nego što je došlo do ikakvih promena u njegovom funkcionisanju. Toplota i vlaga iscrpljuju tijelo, pretjeranim znojenjem gube se tečnost i elektroliti, organizam se pregrijava, pada arterijski krvni pritisak i to sve zajedno okida glavobolju.
Zajedno s proljećem dolaze i proljećne alergije i zbog toga osobe koje pate od alergija imaju pojačanu frekvenciju glavobolja.
Najčešće glavobolje tokom proljeća su sinusne i migrenske a osobe sa sezonskim alergijama imaju gotovo 10 puta veći rizik za dobijanje glavobolje ili migrene nego one koje na pate od ovog problema.
Poznato je da glavobolje mogu da budu hroničan problem i da mnogi ljudi zbog njih ne vode normalan način života.
Mnogi pacijenti tek u razgovoru s ljekarom zaključe da ih glava boli zbog dehidratacije, odnosno nedovoljnog unošenja tečnosti. Zbog toga svi oni koji pate od čestih glavobolja dnevno treba da piju najmanje litar i po vode.
Hladna ili topla obloga
Svako mora sam da otkrije da li mu u slučaju glavobolje više prijaju tople ili hladne obloge. Ako spadate u prvu kategoriju, utoplite glavu vunenom kapom, stavite na čelo ugrijanu lanenu krpu ili isprobajte toplu kupku za stopala.
Ako vam pomažu hladne obloge, isprobajte "hladne rolne". Stavite kesice leda u peškir, urolajte ga u alu-foliju i stavite ispod tankog jastuka. Lezite tako da vam potiljak bude tačno na hladnoj rolni.
Jednostavna masaža
Protiv glavobolje pomaže i masiranje energetske tačke koja se nalazi između korijena palca i kažiprsta šake. Ovu tačku masirajte kružnim pokretima 30 sekundi i ponovite postupak nakon kraće pauze.
Menta ublažava bol
Ulje mente je izuzetno djelotvorno kod glavobolje. Ulje se prstima utrlja na čelo, potiljak i sljepoočnice, a bol bi trebala da nestane u roku od 15 minuta.
Isprobajte stari recept
Operite krompir, presjecite ga na pola i trljajte čelo i sljepoočnice sve dok se ne osuši. Glavobolja će sigurno prestati.
Dragocijeni čajevi
Crni čaj i čaj od ružmarina provjereno pomažu kod glavobolje. Malu kašiku osušenog ružmarina stavite u šolju, prelijte s 250 ml prokuvane vode, ostavite da odstoji deset minuta, procijedite i popijte.
U crni čaj koji ste pripremili na uobičajen način dodajte četiri izgnječena karanfilića i ostavite ga da odstoji pet minuta. Procijedite i popijte ga dok je još topao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.