Dnevna svjetla stvaraju nervozu

Ljiljana Vranješ iz Banjaluke vozač je već 10 godina i od kada je uveden Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH poštuje sve odluke, ali ono čemu se najviše protivi je pravilo korištenja svjetla u toku dana.

"Inače volim da poštujem sva pravila. Samo od kada sam obavezna koristiti svjetla po danu sve sam nervoznija u vožnji. Prvo što mi smetaju svjetla drugih automobila, a smeta mi i kod uočavanja pješaka. To je pozitivno jedino po magli i kiši, a za ostale vremenske uslove je čist promašaj", kaže Ljiljana.

Dobro za maglu, loše za pješake

Pravilnik o korištenju svjetla u toku dana podijelilo je vozače u BiH. Dok se jedni slažu, drugi se protive toj odluci. Nenad Golubović, slaže se u potpunosti s tim pravilnikom i nada se da će to doprinijeti smanjenju saobraćajnih nesreća.

Nakon uvođenja pravila imao je problema s navikavanjem, ali uz pomoć supruge uvijek je nakon nekoliko stotona metara uključivao svjetla. Policija ga nije zaustavljala, pa još nijednom nije platio kaznu, jer poštuje ovaj zakon.

Nedavno je Evropska komisija donijela Odluku da će u svim novim vozilima koja budu proizvedena u EU od februara 2011. godine biti ugrađivana posebna svjetla za dnevnu vožnju, a ova odluka za kamione i autobuse vrijediće od avgusta 2012. godine.

Prema mišljenju stručnjaka iz BiH Komisija ovim propisima želi pozitivno uticati na sigurnost na putevima, a Odluku temelji na podacima prema kojima je u zemljama u kojima je na snazi došlo do znatnog pada broja teških saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama.

U BiH je od avgusta 2006. godine na snazi Pravilnik o korištenju dnevnih svjetala po danu. Prema riječima Milenka Jaćimovića iz Udruženja za bezbjednost saobraćaja još nema podataka da je u tom periodu došlo do smanjenja saobraćajnih nesreća po danu, jer je to relativno mali period za takve procjene.

"Za takve procjene trebalo bi najmanje pet godina da prođe da bi se imali podaci. U svakom slučaju upotreba svjetala po danu ima svojih prednosti i mana", rekao je Jaćimović.

Upaljena svjetla su korisna na autoputevima, kojih kod nas nažalost nema puno. Ako, na primjer pri vožnji od 100 kilometara na čas, krenete u preticanje šlepera, a sa zadnje strane, lijevom trakom, iz daljine nalijeće vozilo koje je razvilo veliku brzinu primijetićete ga zbog svjetala.

Kako naglašava Jaćimović prednost vožnje sa upaljanijm svjetlima jako je izražena u skandinavskim zemljama, gdje je prisutno više magle i kišnih dana. U tim danima je i kod nas dobro voziti s upaljenim svjetlima po danu.

"Vožnja s upaljenim svjetlima po danu korisna je na cestama s dvosmjernim saobraćajem, a poznato nam je da je kod nas gotovo 80 odsto tih puteva. Svjetla po danu su dobra, jer su korisna za uočavanja vozila iz suprotnog smjera", kaže Jaćimović.

S druge strane, smatra on, postoji zabrinutost da će tokom vožnje s upaljenim dnevnim svjetlima biti teže uočiti pješake i bicikliste. To su i pokazala neka istraživanja koja su u nekim zemljama prevagnula i dovela do ukidanja obavezne vožnje s upaljenim svjetlima po danu.

Najnelogičnije je voziti s upaljenim svjetlima kod velikih gužvi u gradu, kada se vozi malom brzinom, a znatno se pogoršava uočavanje pješaka koji izlijeću između vozila.

Tada se gradske saobraćajnice po danu nepotrebno svijetle uz velike količine nepotrebno potrošene energije i povećanje štetnog zračenja, smatra on.

Štednja energije uz novu tehnologiju

Na temeljima istraživanja austrijskog instituta prema kojem auta emituju više ugljen dioksida, Austrija je bila jedna od prvih zemalja koja je ukinula obavezu vožnje s dnevnim svjetlima.

Ta istraživanja su pokazala da se prilikom vožnje sa dnevnim svjetlima teže primjećuju vozila na dva točka, a posebno pješaci. Nedavno je odluku o obavezi vožnje s upaljenim svjetlima po danu ukinula i Hrvatska.

Prema pisanju tamošnjih medija u Hrvatskoj samo mali dio skupljih vozila je imao ugrađena posebna svjetla za dnevnu vožnju, a ostali vozači po danu su koristila klasična kratka svjetla.

U Evropskoj uniji godišnje se zabilježi 40.000 poginulih na cestama, a Komisija želi prepoloviti tu brojku. Istovremeno se želi omogućiti bolje korištenje energije od sadašnjih automobilskih svjetala.

Svjetla za dnevnu vožnju automatski će se uključivati prilikom pokretanja motora vozila, a trebala bi trošiti otprilike 25 do 30 odsto manje energije od klasičnih automobilskih svjetala koja su u nekim zemljama trenutno u upotrebi i po danu. Po noći će vozači i dalje morati ručno paliti svjetla, a tada će se svjetla za dnevnu vožnju automatski isključivati.

"Kod nas je trebalo dosta vremena da prođe da se vozači naviknu uključivati svjetla po danu, što bi se moglo desiti i sa svjetlima za noćnu vožnju", smatra Jaćimović. 

Kazna 30 maraka

Prema odredbi Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH vozač koji ne drži upaljena svjetla tokom vožnje danju plaća kaznu koja iznosi 30 KM.

Do ukidanja obaveze korištenja kratkog svjetla po danu kazna za nepoštivanje te odredbe ovog zakona u Hrvatskoj je iznosila 300 kuna.