PRIJEDOR - U prijedorskom Centru za socijalni rad su zabrinuti učestalim devijantnim ponašanjem mladih i porastom broja maloljetnika koji su došli u sukob sa zakonom.
Naveli su da je prema maloljetnicima na području Prijedora tokom prošle godine u Osnovnom sudu i Okružnom tužilaštvu izrečena 41 vaspitna mjera i preporuka. Iako je to gorući problem u ovom gradu, ne postoje ustanove u kojoj bi delinkventi bili smješteni.
Radenka Karajica, voditelj tima za maloljetničku delinkvenciju u toj ustanovi, kaže da je Centar evidentirao novih 76 maloljetnika koji su lani počinili neka od prekršajnih i krivičnih djela. Tako je u nedavnoj policijskoj akciji u Prijedoru rasvijetljeno 10 teških krađa, pet krađa i neovlaštena proizvodnja i promet narkoticima, čiji je rezultat bilo hapšenje 16 lica, među kojima i četvoro maloljetnika starosti od 69 do 17 godina.
"Najviše maloljetnika je uključeno u teške krađe i krađe, ali imamo i onih koji su postali saučesnici u razbojništvima. U nedostatku vaspitanja i obrazovanja, kao i adekvatnih sadržaja za mlade i roditeljske pažnje, djeca su prepuštena ulici i podložna uticaju svih oblika socijalne patologije, posebno skitnji, napuštanju školovanja, seksualnim deliktima, kriminalitetu, porodičnom, vršnjačkom i drugim oblicima nasilja", pojašnjava Karajica.
Na evidenciji Centra nalazi se 197 maloljetnika koji su vaspitno zanemareni sa asocijalnim ponašanjem i već izrečenom vaspitnom mjerom, sudskim ukorom, pojačanim nadzorom i slično. Među njima je i 16 maloljetnika koji su već više puta počinili krivična djela.
"To su maloljetnici koji bježe iz škole, skitaju, kradu, konzumiraju alkohol i narkotike, remete javni red i mir. Njihovi roditelji nemaju dovoljno kapaciteta da brinu o njima. Zabrinjava činjenica da je sve više djevojčica koje bježe od kuće i iz škole, sklapaju maloljetničke ili vanbračne veze s punoljetnim licima. Nad jednom djevojčicom izvršeno je i nasilje, a počinalac pokušaja silovanja bio je njen očuh", navodi Karajica.
Dodala je da je tokom prošle godine čak devet djevojčica pobjeglo od kuće, a neke od njih sklone su krađama, alkoholizmu i drugim porocima.
Karajica ističe da u Prijedoru nema vaspitnih ustanova, disciplinskog i dnevnog centra gdje bi neko od maloljetnika sa devijantnim ponašanjem bio smješten. U Centru navode da imaju veoma dobru saradnju sa školama i policijom, ali da bi puno toga trebalo uraditi u samim porodicama.
Većina maloljetnih prestupnika živi pretežno u izbjegličkim ili povratničkim naseljima. Njihovi roditelji ili rade na crno ili nemaju nikakvih primanja.
Sanja Topić, psiholog u Centru za socijalni rad, kaže da ima više razloga zbog kojih se maloljetnici suočavaju sa asocijalnim ponašenjem.
"Sa psihološke strane, to su nezrelost, emocionalna nestabilnost, razni kompleksi i slično. Ovi činioci u dejstvu sa biloškim i socijalnim faktorima daju pogubne rezultate u odrastanju. Uticaji medija takođe mogu da doprinesu agresivnom ponašanju mladih jer djeca gledaju filmove, igraju igrice sa raznim agresivnim sadžajima i po pravilu se identifikuju s njihovim junacima", objašnjava Topićeva.
Ona ističe da roditelji takođe mogu da izazovu devijantno ponašanja svoje djece, a neki od faktora rizika su i biološki poremećaji centralnog nervnog sistema.
Sociolog Milena Miodragović tvrdi da prevencija i resocijalizacija djece i omladine s poremećajima u ponašanju zahtijeva dugotrajan i kontinuiran rad stručnjaka sa djetetom i njegovom porodicom.
"Mi smo opštini Prijedor ponudili projekat Dnevnog centra za maloljetnike, koji je uvršten u Strategiju razvoja lokalne zajednice. Za očekivati je i rezultate u njegovoj implementaciji. U saradnji s policijom i osnovnim i srednjim školama Centar za socijalni rad realizuje program 'Prevencije maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja'", navodi Miodragovićeva.