Sejad Mačkić, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH, je kazao da su rezultati monitoringa hrane na području naše države pokazali da je glavni uzrok higijenske neispravnosti hrane to što osoblje koje radi s hranom u procesu pripreme, obrade i prerade ne vodi dovoljno računa o higijeni.
Prema njegovim riječima, od ukupno 4.900 urađenih analiza, kod 522, odnosno više od 10 odsto od ukupnog broja ispitanih uzoraka hrane, utvrđena je higijenska neispravnost.
Mačkić je naveo da je približno isti procenat neispravnih uzoraka hrane iz uvoza i iz domaćeg individualnog sektora.
Istakao je da se ipak ispravnost hrane povećava, kao i da je broj otrovanih ljudi u BiH u padu svake godine.
NN: Prema rezultatima monitoringa hrane, najveću neispravnost su pokazali uzorci pekarskih proizvoda, mlijeka, mesa i proizvoda od mesa, znači hrane koju najviše jedemo. Šta je glavni uzrok toga?
MAČKIĆ: Ti proizvodi su lako kvarljivi i na osnovu uzročnika neispravnosti utvrđeno je da osoblje ne poklanja dovoljno pažnje higijeni.
Utvrdili smo da se u hrani najčešće nalaze bakterije kao što su proteusi, ešerihija koli, stratilokoke. Jedna od naših preporuka će biti da upravo bude izvršena doedukacija osoblja koje radi s hranom.
NN: Kako stati u kraj nelegalnom uvozu hrane, prvenstveno mesa i mesnih prerađevina, na tržište BiH?
MAČKIĆ: Nadležene granične policije, carina i inspekcija kontinuirano sarađuju kako bi takve hrane bilo što manje na našem tržištu. To je problem i u mnogo razvijenijim zemljama od BiH, ali u svakom slučaju to treba svesti na najmanju moguću mjeru uz saradnju i od strane potrošača koji prilikom kupovine mogu da utvrde koja je hrana sumnjivog porijekla.
NN: Da li je prema podacima monitoringa ove godine više neispravne hrane u BiH nego ranijih godina?
MAČKIĆ: U 2007. godini u BiH je 6,9 odsto hrane bilo higijenski neispravno, u prošloj 6,6 odsto uzoraka, a to pokazuje da se ispravnost hrane povećava, kao i da je broj otrovanih ljudi u BiH u padu svake godine.
Mi smo ušli u nacionalni sistem Infosan mreže Svjetske zdravstvene organizacije, što je veoma važno ako bi došlo do trovanja većeg broja građana, jer bi tada mogli brzo da reagujemo i svakog trenutka znamo šta se dešava u drugim zemljama.
NN: Koliko je uzoraka hrane koja je kontrolisana bilo neispravno?
MAČKIĆ: Od ukupno 4.900 urađenih analiza, kod 522, odnosno više od 10 odsto od ukupnog broja ispitanih uzoraka utvrđena je higijenska neispravnost.
NN: Kada je u pitanju mikrobiološka neispravnost, koji proizvodi su najčešće bili neispravni?
MAČKIĆ: Najveći procenat mikrobiološke neispravnosti odnosi se na gotova jela i vodu za piće, odnosno, konkretno na uzorke mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i proizvoda od mesa.
NN: Da li je u hrani utvrđena i hemijska neispravnost?
MAČKIĆ: U pogledu hemijske neispravnosti najveći procenat neispravnosti se odnosi na prisustvo teških metala u uzorcima mlinsko-pekarskih proizvoda, mlijeka i proizvoda od mlijeka, mesa i mesnih prerađevina i prisustvo rezidua antibiotika u uzorcima mesa, mlijeka i meda.
NN: Na koji način su birani uzorci hrane prilikom monitoringa?
MAČKIĆ: Za potrebe monitoringa uzimani su uzorci iz objekata širom BiH koji posluju s hranom, a uzimani su uzorci porijeklom iz domaće proizvodnje i uvoza koji se nalaze na tržištu cijele BiH.
Približno je isti procenat neispravnih uzoraka hrane iz uvoza i iz domaćeg individualnog sektora.
NN: Koje mjere će biti preduzete da bi bila poboljšana ispravnost hrane?
MAČKIĆ: Na osnovu ovih nalaza monitoringa mi smo dali nadležnim inspektoratima 22 preporuke iz njihove nadležnosti.
Agencija daje preporuke inspekcijskim organima u cilju preduzimanja odgovarajućih mjera ponovne provjere zdravstvene ispravnosti hrane, mjera ograničenja stavljanja na tržište ili povlačenja hrane s tržišta. Ono što je važno jeste to da smo od pojedInih kantona već dobili izvještaje da su preduzete mjere na osnovu naših preporuka.
NN: Da li se hrana u BiH inače dovoljno kontroliše?
MAČKIĆ: To je pitanje koje se u principu stalno ponavlja, međutim, treba imati u vidu da je kontrole hrane uvijek nedovoljno jer je to stalan i kontinuiran proces koji je živ. Vezan je, kako s proizvodnjom, tako i s prometom hrane, sa domaćeg i stranog tržišta i zavisi od procjene i analize rizika.
NN: Koje vrste analiza su rađene prilikom monitoringa hrane ove godine?
MAČKIĆ: U okviru monitoringa hrane za 2009. godinu, koji je urađen u BiH, uzorkovano je 3.300 uzoraka hrane i na tim uzorcima je urađeno ukupno 4.900 laboratorijkih analiza. Rađene su makrobiološka, analiza na prisustvo teških metala, mikotoksina, histamina, rezidue antibiotika, pesticida, PCB spojeva i GMO.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.