Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske, smatra da bi za priče o promjeni Ustava bilo najbolje da sačekaju završetak opštih izbora i nakon toga u mirnijoj političkoj atmosferi da se dođe do dogovora.
Podsjeća da je RS za proteklih 15 godina, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, učinila više desetina ustupaka i da su sve reforme koje su sprovedene zahtijevale da RS popušta i daje ustupke, što smo najčešće i činili i to sve iz razloga da bi BiH ispunila uslove za pristup EU i da bi učinili institucije BiH efikasnijim. Takođe upozorava da se i dalje sve reforme i promjene žele sprovesti na štetu RS i umanjenja njenih Ustavom zagarantovanih nadležnosti.
NN: Međunarodna zajednica namjerava nastaviti butmirski proces i tokom španskog predsjedavanja EU, pa je tim povodom spomenut i sastanak političkih lidera u Madridu. Kako Vi gledate na ta nastojanja?
KUZMANOVIĆ: Španija preuzima značajnu ulogu predsjedavajućeg EU, pa kao zemlja koja vodi odgovornu politiku želi da uloži napore da bi se u BiH za vrijeme njenog predsjedavanja Uniji stabilizovalo političko stanje koje bi omogućilo brži ulazak BiH u EU.
Javnost je obaviještena da EU i španska diplomatija smatraju da je prioritetno nastaviti razgovore o ustavnim promjenama o kojima je posljednji put bilo govora na sastanku u Butmiru. Taj sastanak, i bilo koji drugi, pa eventualno i onaj u Madridu, ne mogu se nazivati nastavkom butmirskog procesa jer je sastanak u Butmiru završen, a ishod je svima dobro poznat. Osim toga, taj sastanak bio je samo jedan u nizu razgovora kojih je bilo i kojih će biti u budućnosti, pa najavljeni sastanak u Madridu treba posmatrati u tom kontekstu.
U RS smatramo da razgovore o državnom uređenju BiH ne treba da vode i modeliraju stranci, već domaći političari treba da se samostalno dogovore o svim pitanjima, koja će zatim biti potvrđena u legalnim i legitimnim institucijama, odnosno parlamentima entiteta i parlamentu BiH.
Međutim, očigledno je da predstavnici međunarodne zajednice imaju drugačiji i uglavnom pogrešan pristup, a političari iz Federacije ih iz sopstvenih interesa u tome podržavaju. Zbog takvog pristupa moguće je da se takvi sastanci održe i bez prisustva predstavnika iz RS. U takvim okolnostima možda je korisnije da predstavnici iz RS ipak prisustvuju tim sastancima i jasno kažu svoje stavove. U protivnom strahujem da bismo mogli da budemo optuženi za opstrukciju, a mi takve namjere nemamo.
Cijenimo napore koje Španija, kao predsjedavajuća EU, čini i uvjeren sam da su to dobre namjere (bona fide), ali naš principijelan stav je da stranci ne treba da se miješaju u promjene Ustava. Kada je u pitanju sastanak u Madridu, moram da kažem, gledajući ukupne odnose u BiH i imajući u vidu da je ovo izborna godina, da ne očekujem napredak koji bi mogao da dovede do značajnijih rezultata. Mislim da je prilika za dogovor definitivno propuštena prethodne godine i da bi bilo najbolje sačekati do izbora i nakon toga, u znatno mirnijoj političkoj atmosferi, postići dogovor, naročito u pogledu eventualnih promjena Ustava BiH
NN: Svi spominju potrebu političkog kompromisa u BiH, što znači da bi i RS trebalo da napravi određene ustupke. U kojim bi područjima, prema Vašem mišljenju, RS mogla napraviti ustupke tokom predstojećih razgovora?
KUZMANOVIĆ: Za proteklih 15 godina, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, učinili smo više desetina ustupaka i kompromisa. Sve reforme, a bilo ih je mnogo, koje su sprovedene zahtijevale su da RS popušta i daje ustupke, što smo najčešće i činili. Radili smo sve to da bi BiH ispunila uslove za pristup EU i da bi učinili institucije BiH efikasnijim. Međutim, i dalje se sve reforme i promjene žele sprovesti na štetu RS i umanjenja njenih Ustavom zagarantovanih nadležnosti. Zato smo i tokom prethodnih razgovora jasno rekli koje su to oblasti koje mogu biti predmet razgovora i gdje smo spremni za određeni kompromis.
To se, prije svega, odnosi na usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima i slobodama, povećanje broja poslanika u parlamentu BiH, jasnije definisanje uloge Predsjedništva.
Jasno smo i iskreno poručili koja su to rješenja o kojima ne želimo uopšte da razgovaramo, a tiču se statusa i ovlaštenja RS i zaštite vitalnog entitetskog i nacionalnog interesa na nivou BiH.
Međutim, očigledno je da političari iz Federacije, tačnije iz sarajevskog političkog kruga, ne odustaju od maksimalističkih težnji i koncepcija zbog čega je nemoguće postići kompromis. Oni ne razmišljaju o racionalnim promjenama, koje treba da poboljšaju funkcionalnost institucija BiH, već pokušavaju da proces promjena Ustava iskoriste za neostvarene unitarističke i centralističke ciljeve. I ovom prilikom naglašavam da BiH zbog svog istorijskog nasljeđa i etničkog sastava stanovništva ne može da postoji kao centralizovana zemlja u kojoj bi se odluke donosile prostom većinom. A upravo to je ono što bošnjački političari pokušavaju da postignu, licemjerno zagovarajući ustavne promjene radi tobožnjeg napretka BiH prema EU. Nažalost, i pojedini predstavnici međunarodne zajednice svjesno ili nesvjesno podržavaju ovaj koncept, što dodatno komplikuje situaciju i stvara pogrešan ustisak da je RS navodno prepreka reformama.
To jednostavno nije tačno. RS iskreno je opredijeljena za evroatlantske integracije, a članstvo u EU je jedan od naših strateških ciljeva. Međutim, odlučno se protivimo nepotrebnim promjenama kojima bi iz temelja bila poremećena dejtonska ustavna rješenja i ugrozili izbalansirani odnosi dvaju ravnopravnih entiteta i triju konstitutivnih naroda.
NN: Kako komentarišete pobjedu Ive Josipovića na izborima u Hrvatskoj?
KUZMANOVIĆ: Prije svega, želio bih da profesoru Ivi Josipoviću čestitam na izboru za predsjednika Hrvatske. Njegova pobjeda bila je očekivana i zaslužena. Nadam se da će njegovim dolaskom na čelo Hrvatske biti otvoreno i novo poglavlje u odnosima sa zemljama u regionu, naročito sa BiH i Srbijom. Ti odnosi su u posljednje vrijeme, zbog, u najmanju ruku, neodmjerenih izjava i postupaka predsjednika Mesića, na veoma niskom nivou. Zbog toga od novog predsjednika očekujem više državničke mudrosti i diplomatskog takta, naročito kada su u pitanju unutrašnji odnosi u BiH i Srbiji.
Uvjeren sam da su realnost, demokratičnost, ustavnost i zakonitost bitna opredjeljenja predsjednika Josipovića. To potvrđuje i njegova nedavna izjava da je ustavno uređenje u BiH legalno i legitimno i da ga treba poštovati.
NN: Hoćete li se sresti s njim i kako tumačite njegovu prvu izjavu da je Dejton istrošen i da ga treba mijenjati?
KUZMANOVIĆ: Ne vidim razlog zbog kojeg se ne bih sreo sa predsjednikom Josipovićem, pogotovo što sam uvjeren u to da on nosi poruke mira, a ne razdora. Kada je u pitanju Dejtonski mirovni sporazum, gospodin Jopsipović, kao pravnik, sigurno zna da se radi o međunarodnom ugovoru, a za takve ugovore vrijedi pravilo pacta sund servanda, odnosno oni se izvršavaju, a ne mijenjaju. Međutim, svako ima pravo na mišljenje, ali vjerujem da ni sam predsjednik Josipović nije mislio na bukvalnu istrošenost Dejtonskog sporazuma, već na njegovu nepotpunost, koju treba dograđivati voljom triju konstitutivnih naroda u BiH. Mislim da Dejtonski mirovni sporazum predstavlja veliki kompromis kojim nijedna strana u BiH nije sve dobila, ali nije sve ni izgubila. Zbog tog osporavanja ili neprihvatanja dejtonskih rješenja vode samo daljoj radikalizaciji međuentitetskih i međunacionalnih odnosa u BiH.
Pored određenih poteškoća Dejtonski sporazum se uspješno realizuje. On je najuspješniji međunarodni ugovor za posljednjih 50 godina, a bilo ih je mnogo, počevši od zemalja Bliskog istoka, Afrike, Azije i dr.
Dejtonski sporazum nije samo zaustavio rat, već i omogućio dovoljno širok okvir za funkcionisanje BiH kao složene decentralizovane države. Istovremeno, ohrabrujuće je to što gospodin Josipović smatra da tri konstitutivna naroda u BiH moraju naći zajedničko rješenje i da se on neće miješati u unutrašnje stvari BiH.
NN: Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da se neće pojaviti ako na inauguraciji Josipovića bude predstavnik tzv. države Kosova. Da li bi predstavnici BiH, po Vašem mišljenju, u tom slučaju trebalo da prisustvuju inauguraciji?
KUZMANOVIĆ: Sasvim je sigurno da poziv hrvatskih vlasti predstavnicima samoproglašene države Kosovo da prisustvuju inauguraciji novog hrvatskog predsjednika neće doprinijeti napretku u odnosima Beograda i Zagreba. Naročito kada se imaju u vidu nedavna posjeta predsjednika Mesića Prištini i izjave koje je tamo davao. Zbog toga je sasvim razumljiva namjera predsjednika Tadića da ne dođe u Zagreb ukoliko dolazi predstavnik secesionističkog Kosova. Mi u RS to u potpunosti shvatamo. Iz izjava gospodina Josipovića shvatio sam da i on ima razumijevanja za ovakav potez predsjednika Tadića. Mislim da zaoštravanje odnosa nikome nije u interesu i da to shvataju i Josipović i Tadić. U tom smislu treba da djeluju i predstavnici BiH kada budu razmatrali odluku o prisustvu na inauguraciji. Mislim da se treba ponašati politički racionalno, vodeći računa da nepotrebno ne zaoštravamo odnose ni sa Srbijom ni sa Hrvatskom.
NN: Kako vidite odnose u regionu?
KUZMANOVIĆ: Generalno gledano, odnosi su dobri, ali sasvim sigurno ima prostora i potrebe za njihovo poboljšanje, ne samo na političkom nego i na ekonomskom i kulturnom planu. Moramo da se okrenemo budućnosti, a ne da se bavimo prošlošću.
Dobrosusjedski odnosi i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ključni su za stabilnost u regionu. Nažalost, jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, suprotno međunarodnom pravu i povelji Ujedinjenih nacija, nepotrebno je zakomplikovalo odnose u regionu, naročito ako se ima u vidu da je jedan broj država priznao kosovsku kvazidržavu nastalu secesijom. Mislim da je to pogrešna odluka koja je usporila pozitivne trendove u regionu.
Osim toga, svjedoci smo pojedinih izjava i poteza zvaničnika država u regionu, u kojima se na neprimjeren način govori o odnosima unutar BiH, njenoj prošlosti i budućnosti. To nije dobro i mislim da takve izjave treba izbjegavati vodeći računa o osjetljivim odnosima među državama na Balkanu.
Svima nam je zajednički cilj članstvo u EU i mislim da jedni druge treba da pomažemo na putu ka tom cilju, a ne da neodmjerenim izjavama kvarimo uspostavljene veze i odnose.
NN: Od stvaranja RS do danas prošle su skoro dvije decenije. Kako biste Vi okarakterisali taj period?
KUZMANOVIĆ: Ove godine obilježili smo 18 godina postojanja i razvoja RS. I kao čovjek i kao predsjednik ponosan sam na tu činjenicu i na ostvarenja koja smo postigli. Republika je konstituisana i razvijala se u turbulentnim vremenima tragičnih sukoba na tlu bivše Jugoslavije, u uslovima regionalne dezintegracije, neumitnih i veoma često nemilosrdnih procesa globalizacije i tranzicije, prolazeći težak put kroz brojne društvene transformacije i reforme. Bio je to težak i komplikovan put, na kojem je bilo uspona i padova, ali najvažnije je to da je razvoj Republike Srpske u političkom, ekonomskom, kulturnom i svakom drugom smislu uvijek zadržao pozitivan trend.
I pored brojnih neprincipijelnih i neargumentovanih osporavanja koja su dolazila od spoljnih i unutrašnjih faktora, predstavnici RS realnom i principijelnom politikom pokušavali su i uspijevali, naročito u nekoliko posljednjih godina, da odbrane ustavna i zakonska prava RS i njenih građana.
RS je pokazala da je konstruktivan, a ne remetilački faktor u odnosu prema svojim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, u odnosu prema BiH i njenom suverenitetu, i prema EU i međunarodnoj zajednici.
I ovom prilikom želim jasno da poručim da je RS postojana, stabilna, trajna i evropski orijentisana kao dio BiH i da će nastaviti da se razvija i napreduje kao demokratsko društvo u kojem svi građani mogu da žive i rade u miru i slobodi.
Mesićeva izjava ratnohuškačka
NN: Kako komentarišete Mesićevu izjavu da bi bio spreman poslati hrvatsku vojsku u BiH?
KUZMANOVIĆ: Posljednja, s pravom se može reći ratnohuškača, izjava Stjepana Mesića kulminacija je njegove neodgovorne politike i ne zavređuje ozbiljniji komentar. Ova izjava najbolje pokazuje ukupan destruktivni karakter Mesićevog političkog angažmana i sklonost da probleme rješava ratom, a ne dijalogom. Svaki odgovoran političar i svi dobronamjerni ljudi okrenuti su budućnosti i teže miru, a ne ratu kao Stjepan Mesić. Zbog toga je prava sreća i za Hrvatsku, ali i za region u cjelini da on odlazi s funkcije predsjednika Hrvatske.
Referendum je odgovor na političko nasilje
NN: Referendum je generalno najprihvaćeniji oblik demokratskog izražavanja. Zbog čega je to sporno u BiH?
KUZMANOVIĆ: Referendum je legitimno, demokratsko sredstvo izjašnjavanja građana u svakoj demokratskoj zemlji i tako bi trebalo da bude i u RS, odnosno u BiH. Održavanje referenduma u RS nije sporno sa ustavnopravnog gledišta jer mi uporište za održavanje referenduma imamo u Ustavu RS i u Zakonu o referendumu. Istina, taj zakon, koji je usvojen 1993. godine, ima određenih nedostataka, zbog čega će biti potrebno usvajanje njegovih izmjena i dopuna ili donošenje novog zakona.
Međutim, nije referendum problem u RS i BiH, već činjenica da ovo nije istinski slobodna i demokratska zemlja, već međunarodni protektorat, pa se referendumu kao demokratskoj formi uglavnom protive stranci.
Referendum koji najavljujemo bio bi samo odgovor i reakcija na pravno i političko nasilje koje godinama trpimo. Smatramo da je došlo vrijeme da to prestane.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.