"Pažljivo pratimo razvoj situacije u vašoj zemlji, najprije u kontekstu implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posljednih godina vidi se značajni napredak u smislu formiranja BiH kao moderne evropske demokratske države", rekao je u razgovoru za "Nezavisne novine" Vladimir Titov, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije.
"To naročito potvrđuje i izbor BiH krajem zadnje godine u Savjet bezbjednosti UN-a. Namjeravamo i dalje kao garant Dejtonskog sporazuma pružiti BiH svestranu podršku u njenom takvom razvoju. Predizborna kampanja u zemlji, koja je sada u toku, naravno utiče na razvoj unutrašnjopolitičke situacije. Zbog toga sada je od posebnog značaja da bi i međunarodna zajednica i domaći političari djelovali vrlo odgovorno i izbjegavali korake, koji bi mogli izazvati pogoršanje situacije. Mislim da na ovaj način treba graditi razgovor na predstojećem sastanku Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma", rekao je Titov.
NN: Da li su sazreli uslovi za zatvaranje OHR-a?
TITOV: Što se tiče zatvaranja OHR-a, ovo pitanje ostaje naš prioritet. Treba se završiti međunarodni protektorat i da se odgovornost za sudbinu Bosne i Hercegovine preda u ruke njenih naroda. Kao što je poznato, sada neriješeno ostaje samo pitanje raspodjele državne imovine. U osnovi kompromisa treba biti odobren od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma funkcionalno-teritorijalni princip. Čim se riješi ovo pitanje, svi uslovi za zatvaranje OHR-a će biti ispunjeni.
Odluka o zatvaranju OHR-a donijeta je na zasjedanju Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma na osnovu konsenzusa. Ali nakon toga, neke zemlje shvatajući posljedice svojih stavova u vezi s podrškom nezavisnosti Kosova po regionalnu stabilnost, su počele da odugovlače realizaciju odluke o zatvaranju OHR-a. Nadamo se da će se svi partneri držati zajednički razrađenog dogovora i zatvaranje OHR-a će biti ostvareno u najbliže vrijeme.
NN: Ima li međunarodna zajednica jedinstven stav o budućnosti Bosne i Hercegovine? Ili postoje različita mišljenja i interesi?
TITOV: U principu, međunarodna zajednica je složna u svom glavnom cilju. Mi svi želimo vidjeti BiH kao prosperitetnu državu, kao aktivnog i punopravnog člana svjetskih i opšteevropskih procesa. Međutim, ima ovdje i nijansi i različitih interesa, koji nisu tajna ni za koga.
NN: Kako Vi gledate na aktivno učešće predstavnika EU i SAD i kako to pomaže rješavanju unutrašnjih problema Bosne i Hercegovine?
TITOV: Unutrašnji problemi BiH treba da budu rješavani isključivo na osnovu Dejtona uz potpuno poštovanje njegovih fundamentalnih principa, što znači na konsenzusu između dva entiteta i sva tri konstitutivna naroda. Inače, uloga EU i SAD, kao i drugih "vanjskih faktora" može i treba da bude korisna u prevazilaženju unutrašnjih problema. Ali u svakom slučaju glavna uloga i odgovornost u potrazi za konsenzusnim odlukama je na političarima i građanima vaše zemlje. "Butmirska inicijativa" nije uspjela jer ona nije uzimala u obzir domaće realije.
NN: Hoće li se Ruska Federacija pridružiti naporima koje sada preduzimaju predstavnici EU i SAD u vezi sa ustavnim promjenama i drugim reformama u BiH?
TITOV: Promjene u BiH, posebno reforma glavnog zakona, zahtijeva uravnotežen i dobro osmislen pristup. Dejtonsku materiju, koja ovdje oobezbjeđuje mir i stabilnost zadnjih petnaest godina, treba pažljivo čuvati.
Sprovođenje određenih mjera treba da bude rezultat postizanja saglasnosti svih bosanskohercegovačkih strana. Na ovoj osnovi spremni smo raditi s našim partnerima, uključujući Evropu i SAD.
NN: Da li je pristup ka procesu evropske integracije jedini put za što brži razvoj BiH?
TITOV: Ovo pitanje bi trebalo da bude upućeno građanima BiH koji sami odlučuju kakav put razvoja zemlje njima više odgovara. Spremni smo poštovati bilo koju opciju, i što je najvažnije - želimo progresivan razvoj vaše zemlje.
NN: Da li je BiH interesantna ruskim investitorima za razliku od drugih zemalja regiona?
TITOV: Ruske kompanije su spremne raditi sa svim zainteresovanim partnerima u cilju obostrane koristi. I u BiH, i u drugim zemljama zapadnog Balkana možemo naći mogućnosti produktivne saradnje. Ali naravno, mnogo zavisi i od investicijske klime. Kao pozitivan primjer mogu navesti uspješnu realizaciju ruskih kompanija nekoliko ekonomskih projekata u Republici Srpskoj, posebno rekonstrukciju Rafinerije Brod. Želio bih potcrtati da je završetak prve faze planiranih proizvodnih kapaciteta doveo već do trostrukog povećanja u našoj bilateralnoj trgovini u prvom tromjesečju ove godine u poređenju sa istim periodom u 2009. godini. Uzajamna korist takve saradnje je očigledna.
NN: Kakav je obim ruskih investicija u BiH? Da li se ovi projekti realizuju samo na području RS?
TITOV: Obim ruskih investicija u BiH već je oko 250 miliona evra. Planovi za naredne godine su ulaganje više od milijarde evra u modernizaciju preduzeća energetskog sektora te infrastrukturne projekte. Aktivno radimo i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Nikakvih fobija s naše strane nema. Ali, ponekad moramo prevazići stereotipe iz prošlosti. Smatramo da će se uslovi za rad ruskih kompanija poboljšati u cijeloj zemlji.
NN: Ranije je bilo pokušaja uspostave poslovnih kontakata ruskih vlasti s Vladom Federacije BiH, ali na ovom putu ništa nije postignuto. Zašto?
TITOV: Neki od naših prijedloga o razvoju saradnje, koji su bili poslani rukovodstvu FBiH, stvarno ponekad ne idu lako. Ali u zadnje vrijeme ima progresa u ovom smislu. Mislim da se dijalog razvija. Postoji bilateralna međuvladina komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju i nedavno je uspješno bila održana posjeta Sarajevu velike delegacije ruskih poslovnih krugova. Otvoreno je Predstavništvo "Lukoila". Veliki optimizam inspiriše i proširenje djelatnosti u Federaciji BiH i Brčko distriktu "Optima grupi", koja se bavi prodajom proizvoda preduzeća iz Broda i Modriče.
Odnosi sa BiH veoma uspješni
NN: Kako ocjenjujete saradnju Ruske Federacije i BiH?
TITOV: U političkom smislu naši odnosi se razvijaju veoma uspješno. U novembru 2009. tokom posjete Sarajevu ministar inostranih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov održao je veoma intenzivne i produktivne razgovore sa bosanskohercegovačkim rukovodstvom. Aktivno radimo na realizaciji tih zadataka. Dinamičku prirodu nose i međuparlamentarni kontakti.
Trgovinsko-ekonomska saradnja također u cjelini dobro se razvija, ali rezultati su još prilično skromni. Treba razvijati dinamiku i obim bilateralne trgovine te proširiti investicijsku interakciju u ključnim oblastima ekonomije. Imamo konkretne primjere - recimo, sudjelovanje ruske kompanije Inter Rao ES u modernizaciji termoelektrane "Ugljevik", izrada zeljezničke pruge Brod - Modriča. "Lukoil" istražuje mogućnost kupovine nekoliko baza naftnih derivata i osnivanje maloprodajnih objekata za njihovu realizaciju na prostoru BiH. Nadamo se njihovom sprovođenju.
Ne smije biti zaboravljen i veliki potencijal humanitarne saradnje, kontakata između građana naših zemalja. Veoma smo zahvalni za interes u izučavanju ruskog jezika i kulture u Bosni i Hercegovini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.