Svaki drugi stanovnik ima psihičke tegobe

SARAJEVO - Oko 1.750.000 ljudi u BiH ima neki psihički poremećaj povezan sa stresom, odnosno neki oblik posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pakazuju grube procjene stručnjaka.

S obzirom na to da, po podacima Agencije za statistiku BiH, u našoj zemlji živi ukupno oko 3,8 miliona ljudi, nameće se zaključak da gotovo polovina stanovnika pati od nekog psihičkog poremećaja.

"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rat ostavlja veliki uticaj na mentalno zdravlje stanovništva ratom pogođene zemlje. Ratne štete proistekle iza ovog rata u našoj zemlji gotovo su nemjerljive, a posljedice po mentalno zdravlje stanovništva BiH dugoročne i bolne", kazala je Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, koja je bila na čelu stručnog tima za izradu Izvještaja o PSTP u Kantonu Sarajevo.

Ovaj juče predstavljeni izvještaj, koji je pokazao da čak 82 odsto ispitanika u četiri sarajevske opštine ima neki sa stresom povezani simptom, prvi je izvještaj ovakve vrste o PTSP-u u Bosni i Hercegovini.

"Izvještaj smo radili na 1.000 ispitanika, od kojih je više od 90 odsto rat provelo u opkoljenom Sarajevu. Rezultati pokazuju da je 32,8 odsto ispitanika ispoljilo blage simptome u vezi s psihološkom traumom, 30 procenata umjerene simptome traumatizacije, a 18,6 odsto ispitanika ispoljilo je vrlo izražene simptome PTSP-a", naglasila je Mehić-Basara.

Senadin Ljubović, član stručnog tima koji je radio istraživanje i zamjenik šefa Odjeljenja psihijatrijske klinike bolnice u Sarajevu, smatra da je PTSP prisutan u sličnom omjeru i u drugim dijelovima BiH.

"Svaki grad ima svoje specifičnosti. Niko nije radio istraživanje na cijeloj BiH, ali to je dosta slično", kazao je Ljubović, istakavši da ne bi trebalo da budu uplašeni činjenicom da je ustanovljeno da čak 82 odsto ispitanih građana u Sarajevu ima simptome PTSP-a.

"Sad bi bilo očekivati da ovdje ima jako puno incidenata koji su vezani za PTSP. Realno gledajući, incidenata je značajno manje nego što bi se moglo očekivati. Heterogresivni istupi, agresija na ljude i na imovinu i autoagresija su neuporedivo manji kod nas u odnosu na zemlje koje su imale rat, ali koji se ne može ni po čemu porediti s našim ratom, koji je bio puno krvaviji", rekao je Ljubović i dodao da u susjednoj Hrvatskoj ima gotovo duplo više samoubistava bivših boraca nego u BiH.

"Teško je pronaći objašnjenje zašto je to tako", dodao je Ljubović.

PTSP prvi put je pomenut poslije Prvog svjetskog rata, da bi već poslije Drugog svjetskog rata stručnjaci zaključili da je za njegovu pojavu dovoljno provesti 200 do 240 dana u borbi.

Ozbiljnija istraživanja počela su tek poslije rata u Vijetnamu, te je, zbog velikog medijskog interesovanja, ovaj sindrom i nazvan "vijetnamski". Prema istraživanjima, 15 posto američkih vojnika u Vijetnamu oboljelo je od jačeg oblika ovog sindroma.

Medicinski stručnjaci u BiH smatraju da je, zbog mnogo veće ozbiljnosti i patnji kroz koje su prošli naši vojnici, ovaj procenat kod nas mnogo veći. Osim vojnika, PTSP je prisutan i kod civilnog stanovništva u BiH koje nije bilo pošteđeno ratnih posljedica.

Na jučerašnjem skupu je istaknuto da problem oboljelih od PTSP-a nije samo problem medicinskih radnika.

"To nije briga samo psihijatrijskih radnika već i cijele društvene zajednice. Važnija je socijalna podrška nego terapija. Vi možete svakome pomoći ako mu obezbijeditie socijalnu sigurnost i vratite mu izgubljeno dostojanstvo", rekao je Abdulah Kučukalić, psihijatar i autor knjige "Liječenje psihičkih poremećeja uslovljenih stresom".

Ocijenio je da današnja politička, društvena i ekonomska situacija nije prijatelj nikome, a pogotovo ljudima koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja.