U administraciji 400 novih radnih mjesta

SARAJEVO - Zajedničke institucije BiH ove godine planiraju da zaposle blizu 400 novih radnika, što je, smatra većina političara, "krajnje neracionalno i rasipnički u ovim kriznim vremenima".

Prema Zakonu o budžetu institucija BiH i njenih međunarodnih obaveza za ovu godinu, Ministarstvo inostranih poslova zaposliće još 25 radnika, a isto toliko i Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Tužilaštvo BiH, dok će Sud BiH i Ministarstvo finansija i trezora zaposliti po 31 radnika. Centralna izborna komisija BiH će zaposliti 36 radnika, Predsjedništvo BiH 33 radnika, dok će Ministarstvo bezbjednosti, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH zaposliti po 30 radnika.

Adem Huskić, poslanik SBiH u parlamentu BiH, je uvjeren da u svim nivoima vlasti ima više administracije nego što treba, te da bi Ministarstvo finansija i trezora trebalo da na narednim sjednicama obrati puno više pažnje na ovaj problem.

"Kod nas je najbolje preduzeće država, odnosno njeni organi, počevši od opština pa sve do državnog nivoa. Revizija učinka će se morati početi raditi, ali je za sada to, nažalost, tako", kaže Huskić i naglašava da je stanje ipak sve gore ako se ide ka nižim nivoima vlasti.

Dušanka Majkić, potpredsjedavajuća Doma naroda parlamenta BiH, je kazala da Savjet ministara BiH nikad nije uradio analizu efikasnosti postojećih administrativnih kapaciteta, te da treba ustanoviti da li svi ispunjavaju propisane uslove i da li su dovoljno zaposleni za plate koje primaju.

"Parlament je prvi put prošle godine dobio analizu rada Savjeta ministara, ali se tu nije moglo utvrditi da li su to samo ministarstava ili sve institucije, kojih ima oko šezdesetak", objašnjava Majkićeva ističući da se i na početku 2009. godine znalo da će se zaposliti toliko ljudi u 2010. godini.

Drago Kalabić, šef Poslaničkog kluba SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta, smatra da je dodatno gomilanje administracije vrlo loše po BiH, te ocjenjuje da su zajedničke institucije izgubile dodir sa realnošću i praktično postale, kako kaže, "država u državi".

"Dok institucije idu šumom, stvarni život u BiH ide drumom. Pozivajući se na specifične odnose u zemlji, zajedničke institucije postaju opterećenje za sve nas. Oni rade na osnovu planova i odluka koje su stare i po pet godina", kaže Kalabić naglašavajući da život u tim institucijama ne treba da stane, ali da se svakome mora obratiti pažnja na vrijeme u kojem se trenutno živi.

"Može biti da nema novca za socijalne slučajeve, ali za zajedničke institucije novca mora biti. Nigdje u svijetu nema primjera da za socijalne potrebe entiteta ništa nije zagarantovano, dok se ovamo novac prenosi iz godine u godinu jer se ne može potrošiti", ističe Kalabić.

Ivo Miro Jović, zamjenik predsjedavajućeg Kluba Hrvata u Domu naroda parlamentu BiH, kaže da pola od toga iznosa otpada na vojsku, sigurnosna tijela i obavještajne agencije, te da se moraju uspostaviti tijela koja su već dugo godina zakonom propisana a u kojima nema primanja radnika.

Jović navodi da je ovo premali broj zaposlenih, te da su zemlje u okruženju već poodmakle u vezi s tim, navodeći primjer Hrvatske koja, prema njegovim riječima, ima 1.700 mladih ljudi na školovanju u Evropi.

"Znate koliko mi imamo? Šest. Mi, Lihtenštajn i Andora imamo najmanji parlament u Evropi", kaže Jović, naglašavajući da sva ministarstva moraju godišnje zaposliti četiri odsto pripravnika i mladih ljudi, te da čisto sumnja da to ministarstva poštuju.