Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske u intervjuu za subotnje izdanje riječkog "Novog Lista" povodom polugodišta svog mandata kometarisao je poteze koje je povukao u oblasti regionalne politike.
Govoreći o odnosu sa BiH i nedavnom susretu sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Vlade Republike Srpske, Josipović je naglasio da su po pitanju ovog susreta mnogi bili skeptični, ali i da je premijer RS izvršio sve što je obećao.
Kako definirate ulogu Hrvatske u regiji, naročito s obzirom na to da ćemo uskoro u EU?
JOSIPOVIĆ: Hrvatska može biti katalizator europeizacije cijele regije, ali druge zemlje i njihove lidere moramo prihvaćati kao partneri, a ne kao tutori. Ne možemo ništa nametati zato što smo u europskim procesima ispred njih. Partnerstvo je ključna riječ. Naša je uloga važna i u ostvarenju ambicija susjednih zemalja u NATO-u. BiH, primjerice, dobila je MAP zasigurno i zauzimanjem Hrvatske.
Najsnažnije su odjeknuli vaši nakloni na ratnim stratištima. Kako ocjenjujete njihove odjeke?
JOSIPOVIĆ: Jako su dobri. Odnosi među narodima u BiH su popravljeni. Ne tvrdim da je to samo zato, ali svakako i zato. Povjerenje je poraslo: ljudi su nastavili zajednički obilježavati stradanja i bez posredovanja sa strane. Sve su strane pokazale spremnost priznati svoje pogreške: prvi put su se čelnici Republike Srpske, na najvišoj razini, poklonili na stratištu u Kozarcu. Doprinijeli su i velikodostojnici sve tri religije: ozbiljna je poruka pomirbe kada se na takvim mjestima nađu vjerski autoriteti. Nakon duga vremena, gospodin Dodik je pred kamerama izjavio da se zauzima za cjelovitu BiH. Mnogi su bili skeptični prema našem susretu, ali moram reći da je izvršio sve što je obećao. Lobirali smo da se Hrvatima olakša registracija za izbore, i dobili 25 posto veću registraciju nego na prošlim izborima. Preokrenuli smo trend: dosad je registracija u pravilu padala. Nisu to velike brojke, ali je vlada RS izdala upute koje su olakšale registraciju. Nakon jamstava gospodina Dodika i drugih dužnosnika RS, ojačali su i gospodarski angažmani. Ne tvrdim, opet, da se to dogodilo samo zbog mojega posjeta, ali i on je zasigurno pomogao. Povratak je nešto teža stvar. Vlada RS obećala je da će uložiti više u obnovu kuća. Nešto su već uložili u objekte važne za Hrvate, pa i kuće, ali nije dovoljno obnoviti samo kuće. Važan je i posao. To moramo učiniti i mi u Hrvatskoj. Ojačan je optimizam. Slijedi i idući korak: izravni kontakt povratničkih udruga s Vladom RS.
Dodik je najavio dolazak, ali još nije došao.
JOSIPOVIĆ: To treba organizirati u pravo vrijeme. Bit će važno da dođe i pozove ih da se vrate.
Vjerujete da će to učiniti?
JOSIPOVIĆ: Vjerujem.
Ne smatrate li problemom što Dodik ustraje u borbenoj retorici?
JOSIPOVIĆ: To je u BiH opći problem. Više je uznemirujućih faktora u BiH. No to je stvar procesa. Sve dužnosnike u BiH treba, da tako kažem, uvući u politiku jedinstvene i funkcionirajuće BiH. A što će to konkretno značiti, treba ostaviti ljudima u BiH. Siguran sam da dolazi vrijeme da će pronaći zajednički interes. Mislim da oni dobro razumiju da je alternativa – regresija, nazadovanje. Zaključujem to na temelju razgovora s predstavnicima svih tamošnjih relevantnih političkih snaga. Pomaci su, istina, spori, ali kod svih sam razabrao želju da pronađu zajednički interes. Dužnost je svih prijatelja BiH da im u tome pomognu.
Koja je vaša vizija za Hrvate u BiH?
JOSIPOVIĆ: Hrvatska je imala dvije faze odnosa prema BiH i tamošnjim Hrvatima: prvu, izrazito paternalističku, koja je na neki način bila...
Zločinačka.
JOSIPOVIĆ: Pustimo to, zločin je uvijek pitanje pojedinca, zločina je bilo na svim stranama. Bila je to politika koja je poticala uvjerenje da bi dominantno hrvatski dijelovi u BiH u budućnosti mogli postati dijelovima Hrvatske. Ako to netko i nije htio, takav je bio dojam, koji ponegdje postoji i danas. Ali to je propalo, zbog odsustva realizma i metoda provedbe. Potom je nastupila faza pasivnosti, gotovo zatvaranja očiju pred problemima. Naš današnji odnos vidim, prije svega, kao poštovanje suverenosti BiH i konstitutivnosti sva tri naroda, ali i aktivno nastojanje k dobrosusjedstvu i ostvarenju jednakopravnosti Hrvata. Ne treba biti veliki pravnik ni političar da bi se prepoznalo kako na ustavnopravnoj razini Hrvati nemaju jednak položaj kao ostala dva naroda, i zato je legitiman interes Hrvatske da se pronađe rješenje. Hrvatska i BiH su u mnogočemu međuovisne, veze su duboke i neraskidive, a i problemi se često prelijevaju, pa je legitiman interes obje države da ona druga bude dobro uređena. To vrijedi uzajamno.
Kako Hrvatska može konkretno utjecati?
JOSIPOVIĆ: Podrškom članstvu u NATO-u, primjerice. Gospodarskim projektima, podrškom koridoru 5C, zajedničkim izvoznim projektima, harmonizacijom obrazovnih politika, stipendiranjem, razmjenom i suradnjom u obrazovanju i znanosti. Mnogo je mogućnosti. Hrvatska je pomogla izgraditi kvalitetnu bolnicu u Mostaru, koja koristi svima. Treba razmišljati šire, o projektima koji i državama i narodima otvaraju perspektivu. Nije to nemoguće.
Ako dobro shvaćam, želite započeti novu, treću fazu odnosa Hrvatske prema BiH?
JOSIPOVIĆ: Da. Na formalnopravnoj i političkoj razini, ona počinje uspostavom stabilnosti u obje zemlje. Ljudi u BiH na izborima će izabrati koga žele, i taj će biti partner Hrvatskoj, ma tko to bio. Očekujem da će izabrani dužnosnici imati snage za višu fazu suradnje, da više neće očekivati od Hrvatske samo da krpa rupe, nego da osmislimo projekte koji će koristiti svima, s obje strane granice.
Može li Hrvatska na formalnopravnoj razini sudjelovati u pregovorima o ustavnim promjenama u BiH?
JOSIPOVIĆ: Ne. To je prije svega političko pitanje. Nismo ni mi nikoga zvali da sudjeluje u promjenama našeg ustava. Postoje, dakako, odnosi stranaka i slični neformalni mehanizmi. Savjeti se mogu poslušati, ali odlučivat će ljudi u BiH. Odluke se ne mogu nametati, a kad bi se i mogle, to ne bi bilo dobro.