BANJALUKA - Predloženi paket promjene Ustava BiH, koji će danas u Butmiru biti predočen liderima sedam bh. partija, sadrži, između ostalog, ukidanje zakonodavne funkcije Doma naroda, uvođenje institucije premijera BiH i posredan izbor predsjednika i potpredsjednika BiH.
Dokument, koji je u posjedu "Nezavisnih", koji su američki i švedski ambasador u BiH, Čarls Ingliš i Bos Hedberg, u ime Karla Bilta, predsjednika Savjeta EU, i Džejmsa Stajnberga, zamjenika američkog državnog sekretara, uputili učesnicima razgovora, mahom se bazira na propalom aprilskom paketu ustavnih promjena i dijelom preporukama Venecijanske komisije.
Najveće promjene tiču se izmjena u Parlamentarnoj skupštini. Osim što se broj predstavničkih mjesta u Predstavničkom domu povećava na 87, novina je i to da će tri mjesta biti zagarantovana predstavnicima nekonstitutivnih naroda.
Umjesto dosadašnjeg načina biranja predstavnika Predstavničkog doma, koji su birani neposredno iz svog entiteta, po ovom prijedlogu će biti birani na osnovu "opšteg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem".
Dom naroda će imati 21 člana i to po sedam iz svakog konstitutivnog naroda, a biće birani posredno iz reda Predstavničkog doma.
Od nadležnosti Predstavničkog doma briše se odredba da "sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma".
Što se tiče nadležnosti Doma naroda, on gubi zakonodavnu moć. Glavna funkcija će mu biti da razmatra da li je zakon koji je usvojio Predstavnički dom destruktivan po vitalni nacionalni interes.
Sve odluke u ovom tijelu će se donositi većinom glasova. Ukoliko većina ne uključuje trećinu glasova sa teritorije svakog entiteta slijedi složena procedura u kojoj će krajnja instanca biti Ustavni sud BiH, koji bi trebalo da u roku od 30 dana donese odluku o tome da li je došlo do ugrožavanja vitalnog nacionalnog interesa.
Sadašnje nadležnosti Predstavničkog doma se proširuju, jer će članovi tog tijela birati predsjedništvo, premijera i ministre, te moći usvajati amandmane na Ustav.
Novina je i prijedlog da BiH dobija predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik BiH će istovremeno biti i predsjednik Predsjedništva. Navodi se i da predsjednik i svaki potpredsjednik ne smiju biti iz istog konstitutivnog naroda.
U prijedlogu se navodi da se predsjednik i članovi Predsjedništva neće birati neposredno na izborima već iz reda članova Parlamentarne skupštine.
Takođe se ovlaštenja predsjednika dosta redukuju i svode na protokolarna.
Funkcija predsjednika će biti da predstavlja BiH, potpisuje zakone, na prijedlog Savjeta ministara imenuje i razrješava ambasadore, nakon saglasnosti predstavničkog doma ratifikuje sporazume, akredituje i prima ambasadore, imenuje kandidata za premijera nakon konsultacija s političkim partijama.
Zadatak Predsjedništva će biti da imenuje članove UO Centralne banke BiH i obavlja vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama.
Iz postojećeg Ustava se, između ostalog, briše da Predsjedništvo vodi spoljnu politiku zemlje, imenuje ambasadore, predlaže budžet, vodi pregovore za zaključenje međunarodnih ugovora.
Prijedlog uvodi i pojam premijera, koji će zajedno s ministrima činiti Savjet ministara. Novina je da Savjet ministara treba da vodi spoljnu politiku zemlje.
U trećem članu se uvodi tačka "podijeljene nadležnosti", gdje se kaže da "bez uticaja na bilo koje druge odredbe ovog Ustava, sljedeća pitanja su nadležnosti podijeljene između institucija BiH i entiteta na način uređen zakonom BiH u skladu s Ustavom: oporezivanje, izborni proces, pravosuđe, poljoprivreda, nauka i tehnologija, okoliš, lokalna samouprava".
U prijedlogu se precizira i način vraćanja nadležnosti sa BiH na entitete i to na taj način da za taj čin mora postojati saglasnost oba entiteta i BiH.
Državna imovina
Sva državna imovina koju trenutno koristi država, RS, FBiH i distrikt Brčko za namjene javne uprave biće raspodijeljena trenutnim korisnicima i upisana na njihova imena, navodi se u Prijedlogu deklaracije o državnoj imovini o kojem će danas u Butmiru razgovarati sedam lidera iz BiH.
U prijedlogu se objašnjava da će država u skladu sa svojim budućim potrebama uraditi procjenu dodatnih potreba u vezi s funkcionisanjem javne uprave, ali i integracijama u EU i NATO. Vlasništvo nad odabranom imovinom zatim će biti upisano kao vlasništvo države.
S obzirom na to da je realno očekivati da država neće moći identifikovati sve svoje buduće potrebe, prijedlog predviđa da imovina ostane pod moratorijumom još narednih pet godina, ili dok država ne odabere imovinu za sadašnju i buduću upotrebu.
Dalje se navodi da će nakon isteka moratorijuma imovina koja nije odabrana od strane države biti upisana na onog potpisnika sporazuma na čijoj se teritoriji nalazi.
Vojna imovina
Pitanje vlasništva nad neperspektivnom nepokretnom vojnom imovinom, koja istovremeno predstavlja državnu imovinu, biće riješeno putem odvojenog međuvladinog dogovora, navodi se u prijedlogu koji će danas biti razmatran u Butmiru.
U prijedlogu se apeluje na Vlade FBiH i RS da Ministarstvu odbrane BiH bez odlaganja predaju svu imovinsku dokumentaciju potrebnu da bi se zaključio dogovor između vlada o vlasništvu države nad 69 nepokretnih vojnih lokacija koje je Predsjedništvo BiH namijenilo za aktivnosti odbrane.
U rješavanju problema vojne imovine takođe se navodi da se podržava izuzeće kojim bi ova imovina, koju trenutno koriste institucije visokog obrazovanja, ostala u njihovom vlasništvu dok god se imovina bude koristila za te potrebe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.