SARAJEVO - Vahid Alagić imenovan je za načelnika Odjela za zaštitu svjedoka u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) u vrijeme dok je bio pod istragom Tužilaštva BiH za ratne zločine počinjene nad Srbima u Konjicu i okolini.
Alagić je na ovu dužnost u SIPA raspoređen početkom septembra prošle godine, a istraga Tužilaštva BiH u kojoj je Alagić bio jedan od osumnjičenih za zločine u Konjicu obustavljena je sredinom decembra 2009. godine. Bivši logoraši kažu da su ogorčeni ovim imenovanjem, za koje, sudeći po nedavnim zahtjevima, nisu znali ni poslanici parlamenta BiH. Poslanici su u srijedu, u toku rasprave o radu SIPA, između ostalog tražili i da konačno bude imenovan šef Odjela ove agencije za zaštitu svjedoka jer je ta pozicija "upražnjena gotovo dvije godine".
Iz SIPA, čiji je direktor Mirko Lujić potpisao rješenje o postavljanju na čelo njihovog odjela za zaštitu svjedoka, kažu da je "gospodin Alagić ispunjavao uvjete za raspored na navedenu poziciju".
Objasnili su i da su Zakonom o policijskim službenicima BiH i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u SIPA propisani opći uvjeti koje policijski službenik treba ispunjavati prilikom rasporeda na određenu poziciju.
"Vahid Alagić, policijski službenik SIPA u činu glavni inspektor, od 10. septembra 2009. godine na osnovu članka 64 stavak 1. Zakona o policijskim službenicima BiH raspoređen je na poslove načelnika Odjela za zaštitu svjedoka", navedeno je u odgovoru iz SIPA.
Alagić je bivši zamjenik direktora Granične policije BiH. Tužilaštvo BiH otvorilo je prije dvije godine istragu o zločinima nad srpskim stanovništvom Konjica i okolnih mjesta. Alagić je bio jedan od osumnjičenih jer je tokom rata obnašao dužnost komandira Policijske stanice u Konjicu. Odmah nakon pokretanja istrage suspendiran je u Graničnoj policiji BiH.
"Zamjenik državnog tužitelja i šef Odjela za ratne zločine Dejvid Švendiman rješenje o obustavi istrage kojom je bio obuhvaćen i Vahid Alagić potpisao je 14. decembra 2009. godine. Tog datuma je zvanično okončana istraga protiv ovih osoba", kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.
Spasoje Kovačević, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač iz Bratunca, kaže kako su članovi ovog udruženja i bivši zatočenici logora na području općine Konjic: "Bradina", "Čelebići" i "Osnovna škola".
"U našem udruženju ima oko 30 bivših logoraša s područja Bradine i Konjica. Neki od njih su bili svjedoci u istrazi kojom je bio obuhvaćen i Alagić. Apsurdno je da Odjelom koji se bavi zaštitom svjedoka rukovodi čovjek kojeg svjedoci optužuju za ratne zločine", rekao je Kovačević.
Alagić, kojeg unatoč brojnim pokušajima juče nismo uspjeli kontaktirati, sad rukovodi Odjelom SIPA koji je jedini u BiH ovlašten za provođenje programa zaštite svojedoka.
BiH nekoliko godina ima Zakon o programu zaštite svjedoka, ali niti jedan svjedok nije uključen u ovaj program.
"Zakonom je omogućena promjena identiteta, promjena mjesta prebivališta te izmještanje u druge zemlje. U praksi to je neprovodivo jer BiH je premala zemlja da bi premještanje nekog kome promijenite identitet unutar granica naše zemlje imalo smisla. Šta bi značilo da nekog prebacite iz Sarajeva u Banjaluku ili Kakanj", kazala je Jasminka Džumhur, obudsman za ljudska prava BiH.
Ističe da je otežavajuće i to što ostali zakoni nisu usaglašeni pa je problem kako riješiti, primjerice, imovinske odnose ili pitanje nasljedstva osobe koja je ušla u program zaštite i promijenila identitet.
BiH bi trebalo, uz usklađivanje zakona, što prije da potpiše sporazume sa nekoliko država Evrope i svijeta u koje bi izmještala zaštićene svjedoke. Džumhurova napominje kako je ranije nekoliko svjedoka uz pomoć međunarodne zajednice izmješteno u Kanadu.
"To su slučajevi stari nekoliko godina i radilo se o žrtvama trgovine ljudima, ali to nema nikakve veze sa provedbom Zakona o programu zaštite svjedoka", dodala je Džumhurova.
Psihološka pomoć svjedocima
U BiH postoje dva načina zaštite svjedoka. Prvi je program zaštite svjedoka, a drugi je fizička zaštita svjedoka za vrijeme trajanja suđenja. Sud je dužan da omogući i zaštitu identiteta svjedoka za vrijeme svjedočenja tako što će skriti njegovo lice i promijeniti glas.
"Sud BiH ima i program pomoći zaštićenim svjedocima, ali to se odnosi na psihološku pomoć tokom pripreme za svjedočenje i samog svjedočenja", rekla je Manuela Hodžić, glasnogovornica Suda BiH, dodajući da se fizičkom zaštitom svjedoka bavi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).