Sjećanje na oko 2.300 ubijenih Srba

BANJALUKA - Liturgija i parastos služeni su juče u hramu svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću kod Banjaluke u znak sjećanja na oko 2.300 Srba, koje su ustaše Ante Pavelića pobile 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac.

Na spomen-kosturnici u Drakuliću vijence i cvijeće su položili rodbina nastradalih, Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS, predstavnici grada Banjaluka, Boračke organizacije RS i mnogi drugi.

Zaupokojenu liturgiju je služio paroh drakulićki protojej-stavrofor Ostoja Vuković i sveštenstvo Eparhije banjalučke. Iako je bilo najavljeno da će liturgiju služiti vladika banjalučki Jefrem, zbog bolesti je bio spriječen da dođe.

Kasipović je kazao da je obilježavanje stradanja poštovanje Vlade RS prema nevinim žrtvama, ali i njihovim potomcima.

"Ako pođete od dramatične činjenice da su taj dan ubijana djeca, ali na koji se način sve to dogodilo, praktično u jednom danu, onda razumijete da je neophodno iz godine u godinu prisjetiti se tako nečega", kazao je Kasipović.

Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila RS, podsjetio je da su sve žrtve u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac pobijene bez ispaljenog metka.

Boro Brković (82) iz Motika, čijih je osam članova porodice na kućnom pragu pobijeno 7. februara 1942. godine, prisjeća se da je preživio zahvaljujući tome što je s braćom bio sakriven iza vrata štale.

"Tata nam je naredio da idemo u štalu i da se sakrijemo. Ustaša je došao do štale i odveo brata Novaka, a drugog brata Ljubu i mene nije vidio jer smo bili iza vrata", kazao je kroz suze Brković.

U Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac 7. februara 1942. godine Pavelićeve ustaše iz takozvanog Tjelesnog zdruga, uz pomoć ustaša iz Banjaluke, pobile su sjekirama, noževima i krampovima više od 2.300 Srba, među kojima je bilo i 551 dijete.

Pokolj je organizovao ustaški stožernik za "Hrvatsku Krajinu" Viktor Gutić, a predvodio ga je i u njemu aktivno učestvovao župnik banjalučkog samostana Petrićevac fra Miroslav Majstorović Filipović, zvani Fra Sotona, koji je nakon toga postao zapovjednik "fabrike smrti" u jasenovačkim logorima.