BANJALUKA - Vlada RS neće učestvovati u pregovorima oko raspodjele državne imovine na osnovu spiska koji je napravio OHR, izjavio je juče Džerard Selman, ministar pravde u Vladi RS.
Selman je na konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade RS na kojoj je analiziran spisak popisane imovine, kazao da će Vlada RS zatražiti od Savjeta ministara BiH da u roku od dva mjeseca napravi popis imovine potrebne za funkcionisanje institucija BiH, a ukoliko to ne učini, RS će donijeti svoj zakon o imovini.
Selman je pojasnio da ukoliko dođe do takvog razvoja situacije, da će Vlada predložiti Narodnoj skupštini RS da po hitnom postupku usvoji zakon o imovini RS i time staviti van snage OHR-ov zakon iz 2005. godine kojim se brani raspolaganje određenom imovinom.
Objašnjavajući zašto je popis neprihvatljiv, Selman je kazao da ukoliko bi popisana imovina postala državna, RS bi mogla da se suoči sa zahtjevima za nadoknadu štete sadašnjih titulara imovine čiji bi odštetni zahtjevi mogli da dosegnu nekoliko desetina milijardi maraka.
Prema njegovim riječima, poseban problem bi nastao sa imovinom koja je u procesu privatizacije dobila nove vlasnike.
Selman je kao primjer gdje spisak OHR-a krši Dejton naveo da se na njemu nalaze sve zgrade u kojima su smještene sve pravosudne institucije RS iako se u mirovnom sporazumu jasno kaže da je pravosuđe u nadležnosti entiteta.
On je ocijenio da se OHR-ovim popisom želi proizvesti stanje koje bi dovelo do toga da entiteti kao nosioci vlasti i teritorijalnih prava ostaju bez svoje imovine.
Selman je rekao da je indikativna i izjava Valentina Incka, visokog predstavnika, data po završetku jučerašnje sjednice Savjeta za provođenje mira (PIC), u kojoj je kazao da će tolerisati samo minimalna odstupanja od OHR-ovog popisa, dodajući da je ona u suprotnosti sa ranijim Inckovim izjavama da je popis tehničke prirode i da domaće vlasti treba da rade taj posao.
Upitan da prokomentariše nesrazmjer u veličini popisane imovine u RS i FBiH na štetu RS, ministar pravde je kazao da su u FBiH s popisa izostavljana imovina koja je privatizovana, navodeći primjer poznatih vojnih lovišta u Bugojnu koja se nisu našla na spisku.
Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS, rekao je da Vlada sprovodi i štiti principe Dejtonskog sporazuma i nadležnosti RS i da ne može prihvatiti da "budemo podstanar u svojoj kući".
Kao jednu od nelogičnosti sa spiska on je naveo primjer da su se na OHR-ovom popisu našla spomen-područja Donja Gradina i Mrakovica.
Kasipović je kazao da je sačinjeni popis imovine zlonamjeran i u sukobu sa nizom zakona tako da on ne bi donio novi kvalitet već bi otežao funkcionisanje niza institucija.
"Smatramo da popis nije dobronamjeran i da mu je cilj da se proizvede takvo stanje da entiteti kao osnovni nosioci vlasti i teritorijalnih prava ostaju bez nje", kazao je Kasipović.
Incko: Objavljeni podaci uglavnom tačni
Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, izjavio je juče da je popis državne imovine koji je sačinio tim OHR-a urađen prema podacima koji su dobijeni iz geodetskih zavoda, te da OHR ništa mimo tih podataka nije radio, ali da je moguće da postoje neka odstupanja.
"Mi smo imali i sekundarne informacije, tako da mislimo da su izneseni podaci više-manje tačni", kazao je Incko dodajući da ako je OHR-ov tim od neke kancelarije u Banjaluci ili Sarajevu dobio dokument da je neka zgrada ili zemljište državno, samo su preslikali na njihov spisak.
On je ponovio da je na taj način OHR došao do podatka od 1.000 jedinica državne imovine, od čega je 21 u inostranstvu, u sedam zemalja.
"U popisu smo slijedili striktno definiciju Savjeta ministara BiH prema kojoj je popisana državna imovina od 1991. godine nakon rasprada Jugoslavije", rekao je Incko objašnjavajući da je u bivšoj Jugoslaviji bilo i javne, društvene i državne imovine, a da su se u OHR-u koncentrisali samo na državnu.
Srna
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.