SARAJEVO, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina raspolaže s najsavremenijom opremom za vođenje podataka o zemljotresima, ali u slučaju ove prirodne katastrofe, službe za zbrinjavanje bi malo mogle da učine, jer ne posjeduju čak ni geofon, uređaj za traženje ljudi ispod ruševina.
Dragan Štark, direktor Republičke uprave Civilne zaštite, kaže da RS i BiH uopšte sa ovakvim kapacitetima i opremom neće moći odgovoriti izazovima većih zemljotresa bez pomoći sa strane.
"S obzirom na posljednje zemljotrese u svijetu, pokušaćemo da iznesemo problem nedostatka opreme, prvenstveno geofona, koji je jako skup, čija nabava je u planu", kazao je Štark.
Kada je u pitanju veliko pomjeranje stanovništva i njihov smještaj ako bi došlo do zemljotresa, kapaciteti BiH su zaista mali.
Nedovoljan broj šatora, pokretnih kuhinja, dušeka i druge opreme su samo neki od problema s kojima bi se BiH u slučaju zemljotresa morala susresti i bez pomoći sa strane ne bi uspjela da se izbori.
"Najviše opreme ima vojska, dok Crveni krst (CK) iako zadužen za zbrinjavanje stanovništva ima zaista male kapacitete", rekao je Davorin Pezer, koordinator za pripreme i odgovore na katastrofe iz CK BiH.
Mada ne postoji mogućnost da se predvidi mjesto i vrijeme zemljotresa, seizmolozi iz BiH u saradnji sa zemljama regiona registruju, obrađuju i sistematizuju podatke pa na osnovu toga pokušavaju uočiti neke pravilnosti u distribuciji zemljotresa.
U hidrometeorološkim zavodima u BiH kažu da seizmičke stanice u posljednje dvije godine bilježe više potresa koje građani ne mogu da osjete.
Ivan Brlek, seizmolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kaže da seizmička aktivnost na Balkanu, a posebno na prostoru Južne Hercegovine jeste povećana te da se i BiH godišnje registruje od 1.200 do 1.300 zemljotresa s manjim intenzitetom.
BiH se po seizmičkoj aktivnosti nalazi u samom vrhu Evrope i pored Turske i Grčke na trećem je mjestu.
Međutim, česti potresi od gotovo četiri dnevno su dobri za oslobađanje seizmičke energije što smanjuje mogućnost od velikih zemljotresa i sakupljanja te energije koja se mora osloboditi.
U Hidrometeorološkom zavodu RS, u sektoru za seizmologiju, raspolažu mrežom seizmoloških stanica na kojima je instalisana najmodernija oprema za praćenje seizmičke aktivnosti na prostoru RS, odnosno BiH pa i šire.
Najprostije rečeno, zemljotresi nastaju kada ispucale tektonske ploče, koje plutaju po magmi unutar zemlje, usljed pomjeranja i sudaranja prouzrokuju potrese a, zavisno od dubine epicentra potresa zavisi kakve će posljedice biti na površini zemlje.
Zemljina kora je prema proračunima debela od pet do 70 kilometara a, u BiH njena debljina je oko 45 kilometara.
Kada je veća dubina na kojoj zemljotres nastaje, njegovi efekti na površini zemlje su manji.
Tako, na primjer, zemljotres u Čileu krajem februara jačine 8,8 stepeni prema Rihteru bio je i do 200 puta jači od onog razornijeg na Haitiju koji je bio jačine 7 stepeni Rihtera, ali je za 22 kilometra više bio u dubini zemljine kore.
Stručnjaci iz BiH kao problem ovog trusnog područja naglašavaju i kvalitet gradnje koji dosta utiče na materijalne i ljudske gubitke, a u Federalnom hidrometeorološkom zavodu ističu da se rijetko ko odluči posavjetovati sa seizmolozima kada je izgradnja stambenih ili poslovnih objekata u pitanju.
"To može biti prilično opasno jer se ne vodi računa na kojima se prostorima gradi", istakao je Brlek.
Vesna Šipka, seizmolog Hidrometeorološkog zavoda RS, kaže da je seizmička aktivnost pvećana na cijeloj zemlji te da je zemljotres na Sumatri iz septembra prošle godine označio početak perioda visoke seizmičnosti.