BANjALUKA- Razmatranje odluke za pokretanje procedure za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi jedina je tačka dnevnog reda sjednice Vijeća naroda Republike Srpske koja se odrđžava danas, u utorak.
Zakon je usvojila Narodna skupština RS 10. februara, kada dvodnevnoj raspravi o ovoj tački dnevnog reda zbog bojkota nisu prisustvovali poslanici iz reda bošnjačkog naroda, a 22. februara Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS donio je jednoglasno odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon.
Predsjedavajući Kluba Bošnjaka RS Edin Ramić rekao je da je u zakonu potrebno precizirati da referendumska pitanja mogu biti u skladu sa nadležnostima RS, Ustavom RS i Ustavom BiH, ali i precizirati da teritorijalni integritet, suverenitet i bezbjednost BiH ne mogu biti tretirani Zakonom o referendumu.
Klub Bošnjaka predlaže i amandman da inicijatori za raspisivanje referenduma - predsjednik RS i Vlada RS - moraju imati saglasnost potpredsjednika RS.
"U organima za sprovođenje referenduma mora biti ispoštovana proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda, a ne da će se o tome voditi računa, kako sada predviđa zakon", rekao je tada Ramić.
On je naglasio da treba definisati način glasanja dijaspore, glasanja u odsustvu i slično na način da građani sa biračkim pravom, bez obzira ne mjesto stanovanja, treba da imaju pravo učešća na referendumu.
Klub Hrvata u Vijeću naroda RS nije postavio pitanje vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon zato što o tome nije postignuta saglasnost unutar Kluba.
Predsjedavajući Kluba Hrvata Tomislav Tomljanović je nakon sjednice, održane 22. februara, rekao da pet delegata iz SNSD-a nije podržalo prijedlog da se pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Prema njegovim riječima, Zakon o referendumu ima niz tehničkih propusta, a jedan od većih je što će velikom broju građana koji glasaju putem pošte učešće na referendumu biti onemogućeno zato što je ono u isključivoj nadležnosti Centralne izborne komsije /CIK/ BiH.
"Takođe, i za građane Brčko distrikta nije precizirano kako će učestvovati u referendumu u slučaju da RS i Brčko distrikt ne postignu dogovor o tome", dodao je Tomljanović.
Klub Hrvata čine pet delegata iz SNSD-a, dva iz Nove hrvatske inicijative i jedan iz PDP-a, a za donošenje odluke o vetu potrebna je dvotrećinska većina.
Važeći Zakon o referendumu donesen je 1993. godine i nije nikada mijenjan niti dopunjavan, a danas je neprimjenjiv, jer su u međuvremenu ustavne promjene u proceduru donošenja zakona uvele i Vijeće naroda RS koje razmatra vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda čime je procedura donošenja zakona znatno usložnjena, a rokovi produženi.
Većina odredaba važećeg zakona anahrona je što dovodi do nemogućnosti njegovog sprovođenja u praksi, naročito u dijelu koji se tiče roka da od dana donošenja odluke o raspisivanju referenduma do njegovog održavanja ne može proći manje od 15 ni više od 30 dana.
Ministar uprave i lokalne samouprave Zoran Lipovac rekao je ranije da je zakon tehničke prirode i da ne sadrži ni referendumsko pitanje niti išta što može biti sporno odnosno o čemu se može ili ne može glasati.
Prema predloženom zakonu, referendum sprovodi posebna komisija za sprovođenje rerferenduma, kako na nivou Republike, tako i na nivou opštine i grada.
Opozicione stranke u više navrta optužile su Vladu RS i vladajući SNSD da se priči o referendumu vraćaju ponovo nakon četiri godine za potrebe predizborne kampanje.
Sjednica Vijeća naroda RS najavljena je za 12.00 časova u prostorijama Narodne skupštine RS.