BROD - Produženje odluke o kvalitetu tečnih naftnih derivata koja će omogućiti Rafineriji nafte u Brodu da proizvodi benzine po EURO 3 standardu nije samo u interesu ovog preduzeća već svih građana BiH, izjavio je juče Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Špirić je poslije obilaska Rafinerije sa još četiri ministra iz Savjeta ministara BiH kazao da je uvjeren da će odluka o kvalitetu tečnih naftnih derivata biti biti produžena, jer smatra da je današnja posjeta i definitivno otklonila svaku sumnju da Rafinerija intenzivno radi na tome da njeni proizvodi dostignu najviše evropske standarde.
Podsjećamo da važeća odluka o kvalitetu tečnih naftnih derivata ističe 1. jula. Međutim, iako je očekivano da će produženje odluke biti rutinska stvar, kako se nezvanično saznaje, dio bošnjačkih političara uslovio je njeno donošenje izborom određenog broja direktora u državnim upravama i agencijam.
Špirić je kazao da Rafineriju nafte treba "oteti iz ralja politikanstva i određenih lobija" dodajući da se mora uzeti u obzir činjenica da je u ovom preduzeću urađen "impozantan posao".
On je podsjetio da je ruski investitor do sad u Rafineriju nafte uložio oko 240 miliona evra, navodeći da bi visina investicija prema predviđenom planu do 2015. godine trebalo da premaši 500 miliona evra.
Tvrdnju da se radi o veoma ozbiljnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje on je potkrijepio podacima da je kvalitet dizela, koji čini više od 60 odsto proizvodnje Rafinerije, već dostigao EURO 4 i EURO 5 standarde.
Što se tiče benzina, koji se još proizvode po EURO 3 standardima, Špirić je kazao da se predviđenom dinamikom planira da se kvalitet tog goriva podiže u više faza, kako bi u 2069. godini i taj segment proizvodnje dostigao EURO 5 standard.
Prema njegovim riječima namjera Rafinerije je da bude "najveći igrač" u regionu, te da upravo zbog toga i treba produžiti odluku.
Upitan da li zna šta će se dogoditi ukoliko Savjet ministara na sljedećoj sednici ipak ne produži traženu odluku, predsjedavajući Savjeta ministara je kazao da ne želi da priča o tome "šta bi bilo kad bi bilo".
Jurij Belov, direktor "Optima grupe", kazao je da je upoznao ministre s planovima Rafinerije, kao i s onim što je dosad urađeno.
Upitan da odgovori na napise u kojima se kaže da država nema ništa od rada Rafinerije, on je rekao da u cijeni njihovog proizvoda porezi i takse učestvuju i do 45 odsto, pa da nije teško izračunati koliko dažbina bude plaćeno na milion tona prerađene nafte.
Dragan Vrankić, državni ministar finansija, kaže da je njegova ideja bila da ministri dođu u Brod i na licu mjesta se uvere o stvarnom stanju, ističući da nije dobro što je ovo pitanje otišlo u sferu politikanstva.
"Ovom posjetom sam se uvjerio da je urađeno značajno investiranje i da je dio proizvodnje dostigao evropske standarde", kazao je Vrankić.
On je istakao da je, ukoliko je tačno da ćemo za dvije do tri godine imati rafineriju sa najvišim evropskim standardima, spreman da "sa dvije ruke" podrži produženje odluke o kvalitetu.
Vrankić je kazao da se on lično zalaže za evropske standarde zaštite čovjekove okoline, ali da takođe treba da se kaže da ni u drugim sferama nismo uspjeli da ispunimo te standarde.
Prema njegovim riječima, investicija u Brodu zaslužuje i posebnu pažnju, ako se zna da u njoj radi više od 1.600 ljudi, te da bi bilo dobro da ima još sličnih postrojenja širom BiH.
Ministarskoj posjeti Rafineriji, pored Vrankića i Špirića, prisustvovali su i Mladen Zirojević ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Rudo Vidović, ministar saobraćaja, i Sadik Ahmetović, ministar bezbjednosti, ali oni nisu komentarisali posjetu Rafineriji u Brodu.
Radnici zadovoljni uslovima rada
Radnici Rafinerije nafte u Brodu zadovoljni su primanjima i uslovima rada.
Za razliku od prije tri godine, kada nisu imali posla i kada su im plate kasnile po dvadeset mjeseci, slika je sada sasvim drugačija.
Nedo Krga, zaposlenik Rafinerije u Brodu, kaže da sad ima prosječna primanja između 800 i 900 KM, te da su se, potre redovne plate, znatno poboljšali i uslovi rada.
On je posebno istakao modernizaciju procesa proizvodnje koji sada nadziru preko računara, čime je znatno pojednostavljen posao.