BRATUNAC, SREBRENICA - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na stratištima u Bratuncu i Srebrenici obilježeno je 18 godina od stradanja 3.267 Srba koje su na Petrovdan 1992. godine ubile muslimanske snage.
Članovi porodica i predstavnici boračkih organizacija iz ove dvije opštine ponovo su izrazili nezadovoljstvo radom Haškog tribunala, Tužilaštva i Suda BiH, koji ni nakon 18 godina nikoga nisu procesuirali zbog brojnih zločina koje su muslimanske snage iz Srebrenice počinile nad Srbima u posljednjem ratu.
Milorad Dodik, premijer RS, rekao je u ponedjeljak u Bratuncu da Srpska nije genocidna i da žali za svim žrtvama u proteklom ratu, ali i traži da odgovaraju svi počinioci zločina, bez obzira iz kog su naroda.
"Posebno pogađa neobjektivan pristup međunarodne zajednice i pravosudnih organa prema zločinima počinjenim nad Srbima u Podrinju, za koje niko nije odgovarao. RS ne osporava da se u Srebrenici dogodio zločin velikih razmjera, ali po definiciji to nije bio genocid, kako ga je okarakterisao Međunarodni sud u Hagu", naglasio je Dodik.
On je dodao da međunarodna zajednica i Haški tribunal imaju selektivan pristup i favorizuju bošnjačke žrtve, pokušavajući da nametnu kolektivnu odgovornost srpskom narodu, ali to nije moguće, jer su zločine počinili pojedinci iz svih naroda u ratu u BiH i za to treba da odgovaraju.
"Ako se dogodio genocid, onda je on počinjen nad srpskim narodom ovog kraja, gdje su masovno ubijani žene, djeca i starci", istakao je Dodik na Vojničkom groblju u Bratuncu, gdje je juče služen parastos za 3.267 srpskih vojnika i civila iz regije Birač, među kojima i za 69 ubijenih i 20 nestalih srebreničkih i bratunačkih Srba nastradalih na Petrovdan prije 18 godina.
Dodik je rekao da poštuje žrtve iz Srebrenice, što potvrđuje i dolazak delegacije Vlade RS, koja je juče prisustvovala komemoraciji u Potočarima, a čemu je međunarodna zajednica dala veliki značaj.
"Nisam otišao u Potočare, jer se taj događaj politizuje. Nikada niko iz ostala dva naroda u BiH nije došao da oda poštu nastradalim Srbima i izvini se za zločine, kao što je prije nekoliko godina učinio predsjednik Republike Srpske", istakao je Dodik.
Rade Ristović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, rekao je da istina o ratu i srpskom stradanju izlazi na vidjelo i u svijetu i da RS neće odustati od dokazivanja pravde i počinjenih zločina nad srpskim narodom za koje počinioci moraju odgovarati.
On je istakao da međunarodna zajednica mora prihvatiti činjenicu da su sve žrtve i počinioci isti, bez obzira iz kog naroda dolaze, dodajući da svim nevinim žrtvama treba odati pomen, a da svi zločinci treba da odgovaraju za nedjela.
Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS, rekao je da je ova organizacija pokrenula snažnu inicijativu prema institucijama Srpske da se formira tim za istraživanje ratnih zločina, što je i učinjeno, a uskoro će se vidjeti rezultati njegovog rada.
Podsjećajući se na 12. juli 1992. godine, kada su naoružane snage Armije RBiH iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića upale u srebreničko selo Zalazje, mještanin Goran Rakić rekao je da su tog dana ubijeni njegov otac Momčilo, brat Mile i još trojica rođaka, te zet Miodrag.
"U ovom selu masakrirano je 39 Srba, a devet ih je odvedeno u srebrenički logor", rekao je Rakić.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović ukazao je na neravnopravan tretman srpskih žrtava i pokušaj bošnjačkih političara da srpski narod "predstave krivcem, a svoj kao kolektivne žrtve rata".
Muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, 1992. i 1993. godine, na području opština Srebrenica i Bratunc ubile su 1.300 Srba, dok je u regiji Birač u toku rata nastradalo ukupno 3.267 osoba srpske nacionalnosti.
Haški tribunal osudio je 2006. godine Nasera Orića na dvije godine zatvora zato što nije spriječio zločine nad Srbima. Haški tribunal osudio je 2006. godine Nasera Orića na dvije godine zatvora zato što nije spriječio zločine nad Srbima. U žalbenom postupku prvostepena presuda je preinačena, a Orić oslobođen bilo kakve krivice.
Radikali iz Srbije postavili su na gradskom trgu u Bratuncu veliki transparent, na kojem je pisalo "Srpska nije genocidna, Tadić nije Srbija".