SANSKI MOST - Poljoprivredom se u posljednje vrijeme sve teže baviti, zbog čega je veliki broj individualnih proizvođača s područja općine Sanski Most ugasio svoju proizvodnju, preorjentisao se na nešto drugo ili zaputio van granica zemlje trbuhom za kruhom.
Jedan od onih koji je ostao vjeran krajiškoj zemlji je Ibrahim Aganović, jedan od najvećih individualnih proizvođača povrtarskih i drugih poljoprivrednih kultura na području sanske općine.
Ovaj vrijedni poljoprivrednik kaže kako je njegova proizvodnja potpuno zaokružena, jer praktično proizvodi sve u sopstvenoj režiji, od sjemena i rasada do gotovih proizvoda.
Kaže kako obrađuje više od 15 hektara zemljišta koje je smješteno na prostranom polju koje je kod Sanjana poznato po nazivu Mađarica, gdje se nalazi i istoimeni izvor pitke vode.
Na ovome plodnim površinama Aganović uzgaja gotovo sve povrtarske kulture koje uspjevaju na ovome podneblju, a proizvodnja koju obavlja je potpuno organska.
"U današnje vrijeme mušterije sve više paze šta i gdje kupuju, pa mnogi insistiraju da su proizvodi, bez obzira da li se radi o povrću ili nečem drugom, uzgojeni na zdrav način. Mi se trudimo da sve to bude prirodno i čisto, tako da ljudi to prepoznaju i imamo uglavnom stalne mušterije", kaže Aganović.
Dodaje kako je ovo vrijeme kada se najbolje prodaje rasad, a on ga uzgaja u preko 500 metara kvadratnih plasteničkog prostora, a sve proizvode prodaje na sopstevnom štandu, ispred porodične kuće u naselju Mahala, nedaleko od gradske pijace.
"U svemu imam podršku supruge i sina, koji je zaposlen u jednoj lokalnoj firmi, ali poslije radnog vremena pomaže nam u proizvodnji. Također, finansiram školovanje kćerke koja je na fakultetu, a i ona se, kada ima vremena, uključuje u ono što radimo", objašnjava Aganović.
Kaže kako posjeduje i nekoliko muznih grla, tako da proizvodi vlastito mlijeko i mliječne prerađevine koja su na posebnokm glasu kod kupaca. Zanimljivo je kako proizvodi i sopstvenu hranu za stoku, a na prostranim parcelama sije pšenicu, kukuruz i strne žitarice, pa potom melje i pordaje organsko brašno.
"Trenutno se pripremamo za berbu jagoda, a nju uzgajam na površini od nekoliko dunuma. Posjedujem i sopstveno voće, uzgajam domaću lubenicu i dinju, a proizvode koje ne uspijemo prodati prerađujemo u salate, sokove, džemove i druge prerađevine. Uglavnom, trudimo se da cjelokupna proizvodnja bude maksimalno iskorištena", ističe Aganović.
Prema njegovim riječima, u poslednjih nekoliko godina poljoprivrednici se suočavaju s velikim problemima u proizvodnji koji su uzrokovani globanim poremećajima na tržištu, inflacijom i poskupljenjima.
"I pred svega toga uspjevamo opstati, a ja sam već čovjek u godinama, tako da mi se ne isplati baviti nečim drugim. Također, tu je i jedan drugi momenat, jer je poljoprivreda tradicija naše porodice već desetinama godina", ističe ovaj vrijedni poljoprivrednik.
Zanimljiva je priča vezana za samo prezime ove porodice. Veliki broj onih koji ih poznaju bude iznenađen, kada saznaju njihovo pravo prezime, jer ih mnogi Sanjani znaju po nadimku Hašimovići. Za to je zaslužan njihov predak Hašim, koji je u prošlosti bio na glasu kao poznat i vrijedan zemljoradnik, a imao je pet sinova. "Ljudi su za sinove uvijek govorili Hašimovi, pa se tako ustalio nadimak Hašimovići", objašnjava poljoprivrednik.
Smatra kako su tradicija i stečeno iskustvo od presudne važnosti u ovom poslu i da se svi mogu baviti poljoprivredom, ali samo rijetki mogu biti uspješni u tom poslu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
