Srbija danas ima 30 banaka, što je trostuko manje nego, recimo, prije dvadesetak godina, ali je, ipak, po broju banaka koje ovde posluju na prvom mjestu u odnosu na region, a "bježi" i znatnom dijelu Evrope.
U Hrvatskoj ih je 27, u Sloveniji 20, a u Crnoj Gori 12. Stručnjaci ukazuju na to da 30 banaka nije potrebno Srbiji i da će se u narednom periodu postepeno smanjivati njihov broj. Uobičajeno je da na milion stanovnika bude jedna banka, što znači da bi optimalan broj bio od pet do sedam banaka. Toliko, na primjer, ima Kanada, a o smanjenju broja banaka ozbiljno razmišlja Beligija, u kojoj trenutno posluje 15 banaka.
U Srbiji desetak banaka drži 77 odsto bankarskog tržišta, dok ostale zauzimaju od dva do tri odsto ovog kolača, a pojedine i manje. Podaci o poslovanju bankarskog sektora ukazuju na to da iz godine u godinu gubici banaka rastu, a one, ipak, ostaju na srpskom tržištu. To, naravno, neće potrajati i najvjerovatnije će se neke povući ili spojiti, u zavisnosti od toga kakva situacija bude na tržištu.
"Koliko je banaka potrebno, govori podatak o profitu koji su ostvarile prošle godine", kaže Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije. "Zarada od samo 62 miliona evra ne može se oceniti kao uspeh, imajući u vidu tako veliku infrastrukturu i broj banaka u zemlji. Ono što još više onespokojava jeste činjenica da se broj banaka koje beleže negativan finansijski rezultat približava polovini od ukupnog broja bankarskih institucija u zemlji, a to se, takođe, događa i sa iznosom ukupnog gubitka u poređenju sa iznosom dobiti. Sve ovo ukazuje da je osnovno tržište predimenzionirano, da je broj banaka dupliran, a mreža neracionalna i skupa."
Prošlogodišnja dobit neće prelomiti trend, kako ističe Živanović, i oporaviti bankarski sistem. To je već viđeno u regionu. Pored činjenice da se kamate na štednju tendencijski smanjuju, značajno se umanjuju i unutrašnji troškovi poslovanja banke.
"Strategija racionalizacije troškova poslovanja dominira poslednjih godina, i sve više poprima maha", ističe Živanović. "Nažalost, ona uključuje i racionalizaciju mreže u smislu zatvaranja sve većeg broja filijala i otpuštanja zaposlenih. Ti troškovi su, inače, i najveći u banci, pa je evidentan i njihov efekat. Dobit je, nažalost, više rezultat racionalizacije poslovanja i sniženja troškova nego kreditne i poslovne ekspanzije."
Gdje je ključ
Ono što nedvosmisleno drži sidro stagnacije u bankarskom sektoru su nagomilani loši plasmani banaka, ističe Živanović.
"Tu leži ključ kreditne destrukcije i treba očekivati da će trendovi i u ovoj godini biti isti, obeleženi uzdržavanjem od novih kreditnih plasmana. Dobit će ostati tanka, krediti zanovljeni, mreža umanjena i više koncentrisana, broj službenika manji. Broj banaka bi trebalo da se smanjuje. Treba očekivati određena spajanja u već postojećoj nacionalnoj bankarskoj strukturi, ali ne i dolazak novih bankarskih grupacija, posebno ne sa Zapada i ne u ovoj godini", smatra on.
Zaposleni
U bankarskom sektoru u Srbiji nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih i poslovne mreže. Tako je tokom prošle godine 12 banaka otpustilo 281 službenika, a 17 banaka primilo 77 ljudi.
Sada u bankama radi 24.387 zaposlenih, ili za 10.000 manje nego prije 10 godina. Devet banaka je zatvorilo 35 ekspozitura i filijala.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.