BANJALUKA - Proizvođači paradajza iz RS nezadovoljni su otkupnom cijenom ovog povrća koja na samom početku sezone jedva dostiže 1,20 KM po kilogramu, jer su domaće pijace i tržni centri preplavljeni paradajzom iz uvoza.
Domaći paradajz već je dozrio u plastenicima i berba na području Laktaša, Gradiške i Srpca polako se zahuktava, ali proizvođači muku muče sa otkupnim cijenama koje, kako kažu, nikad nisu bile niže.
Ogorčenje zbog cijena ne krije ni poljoprivrednik Srđan Dragomirović iz Srpca. On kaže da paradajz bere već desetak dana, a na 4.000 kvadrata, koliko ima zasijano, očekuje da do kraja jeseni ubere oko 100 tona.
Prezadovoljan je rodom i kvalitetom, ali, nažalost, od toga ne može imati velike koristi, jer zbog paradajza iz uvoza njegov proizvod ne može da se probije na tržištu.
- Paradajz je ove godine rodio kao nikad, ali cijena za jun, kad domaće povrće tek stiže, je sramotno niska i znatno je niža u odnosu na ranije godine. Naše tržište je preplavljeno paradajzom iz Turske, jer ga ne mogu izvoziti u Rusiju, pa sad sve viškove guraju nama - priča Dragomirović.
Ovaj ratar kaže da bi situacija bilo mnogo bolja kada bi se ovo povrće sa njiva RS moglo izvoziti u EU.
- Kad bi nam se otvorila vrata Evropske unije, mogli bismo proširiti proizvodnju, a samim tim i mnogo više zadariti - govori Dragomirović.
U plastenicima Darka Bavrlića iz Gradiške paradajz prispijeva za pet, šest dana. Kvalitetom je više nego zadovoljan, a i prinosi ga nisu izdali, ali problem je samo niska cijena.
- Na 1.000 sadnica ubraću oko sedam tona. Cijena paradajza se godišnje u prosjeku kreće oko 80 feninga, a kako je počelo, ove bi mogla pasti i na pola marke - priča Bavrlić.
Dodaje da je prethodnih godina plastenički paradajz u junu koštao oko dvije KM po kilogramu, dok je ove godine za tu količinu potrebno izdvojiti 1,20 maraka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je tržište u RS preplavljeno uvoznim povrćem iz Albanije, Grčke, Makedonije, Turske, pa čak i Srbije usljed čega se domaća roba prodaje u bescijenje ili propada.
- Naši poljoprivrednici ulažu ogroman novac u modernizaciju proizvodnje, zagrijavanje plastenika, navodnjavanje, a kad povrće stigne, problem je naći kupca koji će platiti pristupačnu cijenu, jer su svi podmireni uvoznim povrćem - kaže Marinković.
On je istakao da je ratarima, povrtarima, voćarima i stočarima iz RS i FBiH prekipjelo, jer se domaća proizvodnja konstantno uništava nauštrb uvoznih lobista.
- Podići ćemo tužbu protiv Savjeta ministara BiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, jer ništa nisu preduzeli u pogledu zaštite domaće proizvodnje, koja je na izdisaju, iako smo to više puta od njih zahtijevali - priča Marinković i dodaje da za seljake niko nema sluha zbog čega će svoja prava tražiti na sudu.
Podsticaji
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS u okviru podrške biljnoj proizvodnji proizvođačima daje podsticaje za proizvedeno i prodato voće, povrće i gljive.
Visina premije iznosi 15 odsto od prosječne tržišne cijene po proizvodu. Za izgradnju staklenika i plastenika podsticaji iznose 30 odsto uloženog novca.
(Glassrpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.