Državni fondovi sve aktivniji ulagači

NJUJORK - Državni stabilizacijski fondovi uložili su u dosadašnjem dijelu godine 25,5 milijardi dolara u kupovinu udjela u kompanijama širom svijeta, što je 66 odsto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazali su podaci agencije "Thomson Reuters" za razdoblje do 28. avgusta.

Fondovi poput singapurskog "Temaseka" i Investicijske agencije Abu Dhabija postali su uticajniji na finansijskim tržištima nakon ulaganja u evropske i banke na Wall Streetu, pogođene gubicima proizašlim iz krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Fondovi iz ovog regiona učestvovali su u 22 transakcije, pri čemu su dva singapurska fonda, "Temasek" i "Government of Singapore Investment Corp." učestvovala u čak deset njih, ukupne vrijednosti 9,1 milijardi dolara.

Većina aktivnosti odvijala se u SAD, gdje su fondovi u osam transakcija ubrizgali 15,8 milijardi dolara, odnosno 62 odsto, ukupne vrijednosti ulaganja u cijelom svijetu i gotovo pet puta više u odnosu na 3,45 milijardi dolara uloženih u cijeloj 2007. godini.

Na drugom mjestu na listi odredišta ulaganja je Rusija, gdje bi fond "Dubai World" mogao uložiti 5,3 milijarde dolara u rusku regionalnu kompaniju za snabdijevanje električnom energijom "OGK-1". Zanimljivo je da prošle godine Rusija nije zabilježila ulaganja državnih stabilizacijskih fondova.

Procjenjuje se da vrijednost imovine u vlasništvu stabilizacijskih fondova iznosi čak 3.000 milijardi dolara, a proteklih godina snažno je porasla, budući da su velike azijske izvoznice poput Kine i naftom bogate države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Rusije, počele preusmjeravati dio deviznih rezervi u investicione fondove. Neke zemlje u koje ti fondovi ulažu, poput SAD, strahuju da bi takva ulaganja mogla omogućiti kontrolu inostranih investitora nad ključnim domaćim kompanijama, te da bi fondovi krupnim ulaganjima mogli destabilizirati međunarodna tržišta. U SAD je već zabilježen snažan rast ulaganja stabilizacijskih fondova iz arapskih zemalja koji su ušli i gigantske američke banke Citigroup i Merrill Lynch.

Predstavnici fondovske industrije objavili su, međutim, da su uz posredovanje Međunarodnog monetarnog fonda postigli preliminarni sporazum o skupu dobrovoljnih smjernica za ulagačku praksu, koji bi trebalo da otkloni zabrinutost u vezi s motivima njihovih ulaganja.