VAŠINGTON, TOKIO - SAD se pridružuju Evropi ubacivanjem 250 milijardi dolara u svoje banke u kojima će steći vlasničke udjele.
Plan američke vlade, zasnovan na paketu od 700 milijardi dolara, kojeg je početkom mjeseca odobrio Kongres, a koji je trebalo da bude objavljen sinoć, predviđa da polovina ukupne sume ode u devet vodećih banaka kako bi ih navela da ponovo počnu da pozajmljuju novac jedna drugoj.
Kako su objavili američki mediji, država će upumpati novac i zauzvrat dobiti akcije u Bank of America (12,5 milijardi dolara), Citigroupu (25), Wells Fargou, JPMorgan Chaseu (25), Goldman Sachsu (10), Morgan Stanleyu (10), Bank of New York Mellonu (3), Merrill Lynchu (12,5) i State Streetu (3).
Šef Federalnih rezervi Ben Bernanke izjavio je da će ti koraci doprinijeti uspostavljanju normalnijeg tržišta i da će ohrabriti privatni kapital da podrži oživljavanje novčanih tokova.
Akciji za oživljavanje finansijskog tržišta juče se pridružio i Japan objavom da će novac poreskih obveznika uliti u regionalne banke kako bi male firme mogle da dođu do gotovine.
Slični planovi u Evropi pomogli su vraćanju povjerenja među investitore. Velika Britanija, Njemačka, Francuska i druge evropske zemlje ponudile su direktne injekcije kapitala bankama i garancije za međubankarske pozajmice u cilju stavljanja u pokret smrznutih finansijskih tržišta. Njemačka je odobrila plan spasavanja vrijedan 500 milijardi evra za svoje banke, a Francuska je svom bankarskom sektoru stavila na raspolaganje 360 milijardi evra. Britanija, koja je bila predvodnik na ovakvom putu spasavanja banaka i davanja podrške novčanim tržištima, već je odredila 250 milijardi funti za garancije pozajmica među bankama i 37 milijardi funti za kupovinu dijelova svojih posrnulih banaka.
Vlade Španije i Austrije su obećale svaka do 100 milijardi evra za zaštitu svojih banaka, dok je Portugal spremio 20 milijardi evra.
Zvaničnici Islanda, dovedenog na rub finasijskog sloma pošto su zakočena kreditna tržišta gurnula njene banke u propast, borave u Moskvi gdje pregovaraju o hitnom kreditu koji bi mogao da vrijedi milijarde evra.
Čak i nafom bogati Zaliv je stupio u akciju - Ujedinjeni Arapski Emirati će upumpati 19 milijardi dolara u svoj bankarski sektor.
Američki Kongres mogao bi održati sjednicu odmah nakon predsjedničkih izbora 4. novembra kako bi se usmjerio na novi plan pokretanja američke ekonomije, izjavila je predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi.
Ona je izjavila da će komisije razmotriti mogućnost drugog plana za pokretanje novih 150 milijardi dolara. Novi plan bi obuhvatio troškove infrastrukture, proširenje osiguranja nezaposlenih i prehrambenu pomoć, kao i posebne mjere na zdravstvenom osiguranju, u obliku specijalnih programa za starije osobe i djecu.