Kao specijalni predstavnik predsjednika SAD za Globalnu koaliciju za borbu protiv ISIL-a često posjećujem glavne gradove država da bih razgovarao o tome šta još svi mi možemo uraditi da degradiramo i porazimo ovu terorističku grupu.
Uskoro dolazim u Sarajevo da bih razgovarao sa liderima BiH sa kojima već imamo čvrste partnerske odnose po pitanju borbe protiv terorizma. Bio sam u Prištini, gdje smo imali kvalitetne razgovore sa kosovskim rukovodstvom o unapređenju saradnje u borbi protiv terorizma, a radujem se i predstojećem sastanku sa rukovodstvom Hrvatske u Zagrebu.
Balkan i Bosna i Hercegovina sigurno nisu jedini koji se suočavaju sa izazovima nasilnog ekstremizma, uključujući ISIL. Ovo je globalni problem i zahtijeva globalnu saradnju i rješenja. Zbog toga su početkom ove sedmice u Parizu 23 koaliciona partnera potvrdila i našu viziju borbe protiv ISIL-a i plan premijera Abadija da prekine kontrolu ISIL-a nad Irakom.
Često me pitaju dobivamo li bitku protiv ISIL-a. Zvanično: da. Vjerujem da ćemo na kraju uspjeti degradirati i poraziti ovog neprijatelja. Biće to duga borba, ali uz pomoć partnera poput Bosne i Hercegovine, pobijedićemo. Međutim, u mojoj dugoj karijeri naučio sam da je teško izdvojiti jedan dan iz duge borbe i koristiti ga da bi se odredilo da li jedna strana gubi ili dobija. Mislim da je korisnije pitati: "Dokle smo došli u ovoj našoj zajedničkoj borbi?"
Prije godinu dana ISIL je marševskim korakom nastupao ubijajući stotine Iračana dok se probijao prvo prema Erbilu, a potom Bagdadu. Ratnici ISIL-a su hladnokrvno poubijali preko 1.200 regruta iračke vojske u kampu Speicher. Hiljade Jazida bili su uhvaćeni u zamku na planini Sinjar suočeni sa sigurnim istrebljenjem. Nakon decenija rata, postavila su se prava pitanja o tome može li Irak preživjeti napad jedne od najbolje finansiranih, medijski iskusnih, terorističkih grupa koje je svijet ikada vidio.
Reakcija Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice bila je odlučna, američki izvidnički letovi, početak zračnih udara na ciljeve ISIL-a u Iraku i Siriji u septembru, te formiranje zajedničke Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a.
Danas, nešto manje od deset mjeseci poslije, 62 međunarodna partnera u Koaliciji rade na tome da poraze ISIL na raznim frontovima. Zajedno smo izveli preko 4.300 zračnih udara protiv ciljeva ISIL-a u Iraku i Siriji. Dvanaest koalicionih partnera ima svoje osoblje u Iraku koje obučava i savjetuje Iračke sigurnosne snage i pomaže im. Preko 7.000 iračkih vojnika završilo je našu obuku, a drugih 4.000 upravo sada pohađa obuku. Tu je i program koji vode Amerikanci za opremanje i obuku provjerene sirijske opozicije koji se odvija u Jordanu.
Bilo je i dobrih i loših dana na bojnim poljima Iraka i Sirije. Pad Ramadija prije dvije sedmice bio je zaista vraćanje unatrag, ali ni na koji način ne može umanjiti značaj poraza ISIL-a u Kobaneu, Tikritu, Baghdadi, prelazu Rabijah i brani Mosul. Do danas je ISIL izgubio više od četvrtine naseljene teritorije koju je kontrolisao u Iraku prošle jeseni.
Ali zračni napadi i vojna obuka, iako od ključne važnosti, nisu dovoljni da se porazi ISIL. U protekloj godini smo napravili važan napredak u sprečavanju finansiranja ISIL-a, kao i njihovog pristupa globalnim finansijskim sistemima. Zračnim napadima na mobilne rafinerije nafte i tranzitne tačke, usvajanjem zakona koji ograničavaju strane donacije, uništavanjem crnog tržišta antikvitetima, te zahvaljujući ostalim zajedničkim aktivnostima, umanjujemo mogućnosti ISIL-u da ubire prihode van teritorije koju kontroliše.
Mi smo koalicija posvećenih zemalja koja osigurava sve veću humanitarnu pomoć izbjeglicama i zemljama koje ih primaju. Na trećoj donatorskoj konferenciji za Siriju 31. marta međunarodna zajednica je obećala 3,8 milijardi dolara pomoći sirijskim izbjeglicama. Njemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati predvode globalna nastojanja da se pomogne Iračanima da stabilizuju oslobođene teritorije, a Italija pomaže da se ponovo uspostavi policija na tim područjima.
Strani borci iz preko 100 zemalja pokušavaju da dođu do Iraka i Sirije. Procjene su da ih je 300 iz Bosne i Hercegovine. Suočavanje sa pitanjem stranih boraca je ozbiljan izazov koji će još dugo biti pred nama.
Radi toga su 34 zemlje, uključujući i vašu zemlju, usvojile ili poboljšale zakone kojima se kao krivično djelo tretira odlazak na strana ratišta, a u bar 26 zemalja je bilo hapšenja s ciljem razbijanja ćelija ISIL-a. Prošle godine je Interpol kreirao listu praćenja stranih boraca na kojoj je bilo 12 imena; danas je na toj listi skoro 2.000 imena. Turska, zemlja koja je ključna za tranzit stranih boraca, danas ima listu zabrane ulaska sa 13.000 imena.
Ovo su važni prvi koraci da se zaustavi kretanje stranih boraca, ali mi moramo uraditi više: moramo bolje razmjenjivati informacije, poboljšati saradnju obavještajnih službi i bolje provoditi zakone koji su već usvojeni.
Također se moramo boriti protiv prijetnje koju predstavlja rizik radikalizacije preko interneta; protiv toga da našu omladinu - a često se radi o pojedincima koji se osjećaju obespravljeno ili marginalizovano - pretvore u nasilne ekstremiste, a da ti mladi ljudi nisu nikada ni napustili mjesto boravka. To nije samo sigurnosna prijetnja: mi imamo i moralnu obavezu da spasimo našu djecu.
Također svi moramo imati planove za rješavanje pitanja stranih boraca kada se jednom pokušaju vratiti svojim domovima. Oni koji su prekršili zakone moraju odgovarati, ali ne smijemo izabrati masovno, višegodišnje zatvaranje tih ljudi kao jedini odgovor na ovo pitanje. Moramo detaljno razmotriti postojeće modele deradikalizacije i reintegracije, poput onih koji postoje u Singapuru i Saudijskog Arabiji, kako bismo vidjeli kakve lekcije mogu biti primijenjene u svim zemljama iz kojih dolaze strani borci. I, na kraju, moramo se boriti protiv propagande i poruka koje šalje ISIL tako što ćemo negirati njegove navodno religiozne temelje i predstaviti ga kao terorističku i zločinačku skupinu, što uistinu i jeste.
Pobjeda nad ISIL-om je globalni poduhvat i generacijski izazov. SAD su ponosne što u partnerstvu sa zemljama Balkana rade na otkrivanju, degradiranju i pobjedi nad ovom terorističkom prijetnjom.
Autor je specijalni izaslanik američkog predsjednika Baraka Obame za Globalnu koaliciju protiv Islamske države
Alen stiže u Sarajevo
Džon Alen, penzionisani američki general i specijalni izaslanik američkog predsjednika Baraka Obame za Globalnu koaliciju protiv Islamske države, danas bi trebalo da doputuje u službenu posjetu BiH.
Alen će u Sarajevu razgovarati sa najvišim zvaničnicima BiH o naporima u borbi protiv ISIL-a, s obzirom na to da je BiH članica Koalicije.
Alen je visoko odlikovani general s četiri zvjezdice, a od 2011. do 2013. bio je komandant međunarodnih bezbjednosnih snaga ISAF i američke vojske u Avganistanu. Nakon penzionisanja bio je viši savjetnik za bezbjednost i odbrambene politike u Ministarstvu odbrane SAD.
Bio je i jedan od ključnih američkih generala u operaciji IFOR koja je počela u decembru 1995. godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH, a nakon toga učestvovao je i u operaciji "Iračka sloboda" od 2007. do 2008. godine.
D.Š.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.