Nezavisni stav

Dug kao zao drug

U moru zaduženja u kojem se svakodnevno dave veliki gradovi, sedam lokalnih zajednica u Republici Srpskoj nema niti jedne marke duga ili kredita.

Međutim, iako na "prvu" lijepo zvuči to što nisu dužni, ne mora nužno da znači da nemaju probleme kao veći gradovi i opštine, a u našem slučaju čak i suprotno.

Naime, u pitanju su male i rubne lokalne zajednice koje su toliko siromašne da im se ne isplati da se zaduže.

Ministarstvo finansija RS dozvoljava zaduženje od 18 odsto u visini prihoda, što je na male budžete zaista minorna cifra.

Jednostavno se ne isplati biti dužan jer se s tom mizerijom ne može realizovati iole ozbiljna investicija.

Ipak i pored toga ne smije se umanjiti značaj načelnika i lokalnih skupština jer su se mogli zadužiti i novac potrošiti u svakakve gluposti, i to bez velike odgovornosti, ali nisu.

To je znak da su imali odgovornost prema svome mjestu i stanovništvu, kojem nisu htjeli stvarati dodatno opterećenje.

Mogli su se zadužiti, ali nisu, tako da sada ne moraju da vode brigu kako da servisiraju dugove koji su svojevrsna omča oko vrata.

Ipak, ako ništa, lijepo je za oko i uvo vidjeti i čuti da neko u ovom vremenu nema dugove.

Nije realno u isti koš stavljati Banjaluku i Bijeljinu sa opštinama poput Jezera, čiji budžet od oko pola miliona maraka administracija ovih gradova popije u kafi i sokovima.

Male lokalne zajednice, a pogotovo one koje se ne zadužuju i racionalno troše svoja sredstva, treba posebno tretirati i omogućiti im pristup novcu i fondovima u iznosima i većim od budžeta kako bi i one imale priliku da se razvijaju i sredstva za infrastrukturne i komunalne projekte, koji su im neophodni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije