Federacija BiH, kantoni i općine treba da se izjasne o metodu i rokovima za privatizaciju firmi od društvenog interesa. Zatražila je to Vlada FBiH. To je ona vlada što je prošle godine dobila zadatak od Parlamenta da izradi zakon o javnom dobru, pa, čuda li, nije to učinila. U Vladi čak ne znaju čija je to nadležnost.
Ipak, to ih nije spriječilo da zatraže izjašnjenja vlasti u FBiH bez obzira na to što je nemoguće realizovati privatizaciju bez zakona. A zakon - ko zna kada će biti usvojen. Ne znaju ni oni koji bi na njemu trebalo da rade.
U privatizacijskom registru je 277 firmi i to komunalnih, veterinarske stanice, rudnici, elektroprivrede, telekomi, "Lutrija BiH", "Željeznice FBiH" i "BH Airlines", koji je, usput rečeno, privremeno izuzet iz privatizacije, ali je dokapitaliziran. Kažu nadležni da registar treba da bi se vidjelo šta je ostalo za prodati i upotpunilo stavovima kako prodati.
Kažu i da ako je u registru ne znači da će biti privatizovano. Srećom da neće jer da je realizovan plan privatizacije i plan bivšeg premijera FBiH koji je zagovarao privatizaciju, na primjer, telekoma, danas bi novi vlasnici privatnici bili vlasnici i javnog dobra. Ali ne ponaša se samo vlast FBiH kao muha bez glave. U, na primjer, Tuzlanskom kantonu privatizovali su komunalne firme, a da nisu isknjižili javna dobra pa su sudovi poništavali privatizacije, što je bio dodatni i bespotrebni trošak.
Na stranu to za šta bi otišao novac od prodaje kada jednom dobijemo zakon o javnom dobru, mada ekonomisti nisu optimistični da bi otišao u razvoj. Priča o privatizaciji preduzeća od društvenog interesa godinama se priča i nema smisla bez definisanja javnog dobra, a to je vlast morala davno da uradi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.