Inicijativa za osnivanje ministarstva dijaspore BiH, koja dolazi od organizacija okupljenih oko predstavnika dijaspore, tek je u povoju i pitanje je da li će ikada biti realizovana.
Ukoliko ostane samo jedna od ideja, otvoriće pitanje odnosa ove zemlje prema 1,5 miliona njenih stanovnika koji žive i rade širom svijeta.
Oni godišnje, u prosjeku, samo prema podacima Centralne banke BiH, pošalju tri milijarde konvertibilnih maraka, što čini 13,4 odsto našeg bruto domaćeg proizvoda i viši je iznos od stranih investicija u BiH.
Pri tome, ne postoje slični podaci o tome koliko i kako pomažu na direktan način onima kojima je ovdje životni standard podnošljiviji, upravo zahvaljujući tome.
Dijasporu BiH danas čini nekoliko generacija.
Ne samo bh. državljani na privremenom radu, već oni koji jesu s tim ciljem otišli iz zemlje, pa stekli ekonomsku stabilnost, ali i generacije čiji je potencijal prepoznat u svjetskim kompanijama, na univerzitetima, u bolnicama, parlamentima... Talenat njihove djece na polju umjetnosti, sporta...
Svi oni koji nižu te uspjehe širom svijeta dolaze iz jedne od najmanje uspješnih zemalja na svijetu.
Možda to nije paradoks, već ozbiljno pitanje koje najzad treba zvaničan odgovor.
Mogu li se, prema tome, prepoznati kao obrazac? Kao resurs ili investitori koji razumiju potrebe i potencijale zemlje iz koje dolaze?
Ili će ostati servis za kompenzaciju domaćih neuspjeha.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.