Osnovna funkcija kazne je da spriječi kriminalca da se ponovo ogriješi o zakon, izuzev ako je u pitanju BiH, gdje to ne mora biti pravilo, čak i kada je riječ o najtežim krivičnim djelima.
Onima koji su na stranim ratištima godinama nišanili kroz snajper, ovdašnje pravosuđe gleda kroz prste.
Nekadašnji borci najozloglašenije terorističke organizacije Islamska država bivaju osuđeni po godinu-dvije, koliko, praksa je pokazala, dobijaju i sitni prestupnici, poput lopova koji opljačkaju trgovinu i iz nje iznesu nekoliko stotina maraka.
Terorizam je jedan od najvećih globalnih strahova, složiće se u moćnoj Moskvi, ili Vašingtonu. Ne i u Sarajevu, gdje pravosudne institucije dozvoljavaju da se bivši ratnici provuku s mizernim kaznama.
Zakon je jasno propisao da se za ratovanje u stranim vojnim ili paravojnim formacijama iza rešetaka "odleži" minimalno tri godine.
Međutim, sirijski borci sa bh. pasošima, po povratku u BiH, uspijevali su da prođu mnogo bolje, pa i da se, za nešto uplaćenog novca, spasu robije.
Ovakvim odlukama država, koja želi da postane članica Evropske unije, šalje poruku da nije dorasla evropskoj porodici u kojoj su brojni gradovi bili na meti džihadista.
Podsjetiću, teroristi su svoje krvave tragove, između ostalih, ostavili u Berlinu, Parizu, Nici, Briselu, Barseloni... Jedan je u BiH pucao u američku ambasadu, drugi je u Zvorniku ubio policajca, a treći u Sarajevu dvojicu vojnika.
Niko ovakve bolesne umove ne potcjenjuje, izuzev tužilaca i sudija, koji, po svemu sudeći, vjeruju da će se bivši teroristi, nakon što odrobijaju godinu-dvije, posvetiti muzici i širenju tolerancije u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.