Majske poplave, koje su u dobrom dijelu BiH iza sebe ostavile pustoš, postavile su niz pitanja, od toga kakva nam je prevencija, do toga kako smo reagovali tokom i poslije potopa.
Ispostavilo se da je, u lancu odbrane i zaštite, svaka karika pred pucanjem. Na kraju krajeva, zašto bi nas to začudilo, kada firme koje čiste puteve svake godine iznenadi snijeg u decembru?
Ipak, bolje je reagovati ikad nego nikad, kako ne bismo imali iste posljedice kao tokom minule stravične vremenske nepogode, tokom koje je, prije nešto više od dva mjeseca, vodena bujica odnijela živote, raskućila ljude, uzela im sve što su decenijama sticali.
U tom smislu, pojavile su se već neke kvalitetne ideje. Primjera radi, planirano je da nastavno osoblje i učenici u osnovnim i srednjim školama u RS uskoro počnu da uče kako da reaguju u slučaju elementarnih nepogoda. Biće to jako korisno iskustvo, zlu ne trebalo.
Mnogo šta se tu ima saznati. Danas đaci uče o prirodnim bogatstvima i glavnim izvoznim adutima afričkih država, a ne znaju kako se reaguje u slučaju požara ili neke slične opasne situacije.
Ako realno pogledamo, koliko nas danas, procentualno, zna ukazati prvu pomoć unesrećenom? Ili, da li svi znamo koji broj treba pozvati da bismo dobili vatrogasce, policiju, hitnu pomoć? Iskustva tih službi su poražavajuća.
Nažalost, neki dijelovi BiH su trusno područje. Dobar dio države, ako se ne podignu nasipi, ponovo bi mogao biti pod vodom. Klizišta takođe prijete čim kiša dobro natopi tlo. Moramo uraditi sve što nam je u moći kako bi smo što ažurnije reagovali u slučaju katastrofe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.