Dugoočekivani, četvrti film višestruko nagrađivanog autora i majstora animacije Ivana Ramadana pod nazivom "Aždaja" konačno će biti premijerno prikazan u sarajevskom kinu "Meeting Point" 18. juna tekuće godine.
Film je najavljivan još 2012, a radi se o dvanaestominutnoj kombinaciji animacije i žive igre glumaca Soraje Ćehić i Amara Zubčevića.
"Film je baziran na bosanskoj legendi o zmaju.
U jednom malom bosanskom selu, skrivenom u vrletima planinskih klanaca, gdje se život odvija u skladu sa prirodom, svakog proljeća, tokom mnogih stoljeća, odvija se ritual prizivanja Velikog zmaja, zaštitnika i ujedinitelja. Kako vrijeme odmiče, i vremena se neumitno mijenjaju, a snaga rituala gubi svoju moć.
Selo više nije skriveno i zaštićeno. U njega dolaze, i prolaze novi uticaji, nova vjerovanja i nova božanstva", kaže sinopsis filma, a nešto više o radu na istom, te uopšteno o kulturi kod nas za "Nezavisne" je pričao Ivan Ramadan.
NN: Otkud i od kada datira Vaša zainteresovanost za mitove i legende?
RAMADAN: Rekao bih da su čudnovate priče oduvijek bile dio mog života. Moj otac, inače književnik, Hajrudin Ramadan u djetinjstvu mi je često pričao priče, kako one koje je sam izmišljao, tako i one koje je čitao i poznavao. Film "Aždaja" priča priču o zmajevima koje je u kamenu, na stećcima, isklesao nepoznati autor. Još nekoliko motiva koji pripadaju našoj tradiciji i kulturi, kao što je prije svega legenda o aždaji iz sela Umoljani, zatim gluho glamočko kolo, sevdalinka, te likovni elementi na narodnim nošnjama bili su inspiracija da ispričam priču. Zapravo je to priča o idiličnoj prošlosti, čija bi ljepota, cjelovitost i jedinstvo koji se vremenom osipaju i mijenjaju mogli da se vrate i ponovo donesu mir i jedinstvo.
NN: Koliko smo kao društvo potpali pod uticaj vremena i koliko su dragocjene priče poput te iz sela Umoljani?
RAMADAN: Ne bih ovdje baš ulazio u kritike globalizacije, to je proces koji se jednostavno dešava svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Ovakve priče će nestati ako ih ne budemo prepričavali i prilagođavali modernom vremenu. To je upravo ono što pokušavam uraditi filmom "Aždaja". Volio bih vidjeti više filmova u našoj zemlji inspirisanih fantastičnim pričama, pa i legendama.
NN: Koliko je bilo teško kombinovati animaciju sa živom igrom, te koliko se bilo teško postaviti u ulogu režisera na setovima?
RAMADAN: Otkako sam se počeo baviti animacijom, sa svojih 12 godina, san mi je bio kombinovati ovu tehniku sa "stvarnim" snimcima. Moj prošli film "Kiyamet" ima zadnju scenu koja je upravo ta kombinacija, i ova scena mi je bila određena vrsta probe i uvoda za "Aždaju". Tada sam se prvi put našao i u ulozi režisera na profesionalnom filmskom setu, ali to je bio samo komadić ovoga što smo uradili za "Aždaju". Iskustvo je bilo neopisivo, cijela produkcija je bila na izuzetno visokom nivou, pa se i cijela ekipa filma slaže da im je ovo snimanje bilo posebno. Ne snimaju se kod nas svaki dan filmovi o zmajevima! Samo snimanje je bilo prvi izazov, a uslijedio je dugački period postprodukcije i izrade animiranih dijelova filma. Kao i do sada, samostalno sam napravio cjelokupnu animaciju i vizuelne efekte za film. Mislim da je ovaj moj film poseban i drugačiji od prethodnih.
NN: S obzirom na to da i sama ideja za "Aždaju" traje jako dugo, da li nakon promocija i festivalskog života filma imate ideju za neki naredni, i ako da - možete li nam otkriti o čemu će biti riječ?
RAMADAN: Imam nekoliko ideja za različite filmove, no jedno je sigurno: svakako ću nastaviti koristiti našu kulturu i tradiciju. Pored filmova, namjeravam se posvetiti i razvoju video-igara, gdje je animacija jako važna. U toku produkcije "Aždaje" već su izašle dvije kratke igre u produkciji našeg studija "AI Interactive", a uskoro izlazi i iduća igra, čije vam detalje još ne smijem otkriti. Besplatne igre možete probati na: www.ai-interactive.net.
NN: Muzika u Vašim filmovima je po pravilu tradicionalna i prostorno autentična. Da li mislite da ste po tom pitaju rijedak slučaj jer, čini mi se, većina naših umjetnika svijetu nudi isključivo ono što je nama došlo iz svijeta?
RAMADAN: U svojim filmovima pokušavam upotrijebiti što više onoga posebnog, onog što je vezano za naše prostore, pa tako i sevdalinku. Izvrsnu originalnu muziku, koja u sebi nosi elemente sevdalinke, za film "Aždaja" potpisuje Damir Imamović. Mislim da korištenje tradicionalne muzike u filmu kod nas nije velika rijetkost, što je svakako pozitivno.
NN: Jedna od mnogih nagrada koje ste dobili za filmove je sa banjalučkog festivala kratkog filma "Kratkofil plus", koji je nakon devet uspješnih godina ugašen. Kako objasniti nedostatak sluha za održivost ovakvih kulturnih događaja?
RAMADAN: Bio sam iznenađen kad sam čuo da ove godine neće biti "Kratkofila" jer je to zaista kvalitetan festival, koji nam je potreban. Ovakvi festivali su ubjedljivo najbolja platforma za promovisanje kratkih filmova i afirmaciju njihovih autora, te imaju veliki značaj. Takođe, oni približavaju kratke i eksperimentalne filmove široj javnosti i način su da se ljudima pokaže da postoji i nešto pored holivudske mainstream produkcije.
NN: Kakvo je Vaše gledanje na filmsku i uopšte kulturu u BiH? Odnosno da li u BiH kultura priča univerzalnim jezikom ili onim podijeljenim, političkim?
RAMADAN: Mislim da imamo značajne autore i umjetnike koji su nas i do sada proslavljali u svijetu. Kultura je najbolje i najlakše ostvarivo područje u kojem možemo djelovati zajedno i mjesto gdje je najlakše prepoznati šta nam je to svima zajedničko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.