Predstavljen roman Enesa Karića «Pjesme divljih ptica «

SARAJEVO - "Pjesme divljih ptica" naslov je romana prvenca sarajevskog profesora Enesa Karića.

Radnja romana smještena je u Bosnu na kraju 16. stoljeća, u vrijeme opadanja Osmanskog carstva te mnogih historijskih, socijalnih, vjerskih i političkih previranja.

U ovoj knjizi autor opisuje jedno daleko vrijeme, iako kroz cijeli roman, kako je rečeno na promociji u Sarajevu, Karić govori o nekom univerzalnom vremenu i na neki način piše o trenutku u kojem živimo. Ovaj roman Karić, koji je profesor na Fakultetu islamskih nauka, pisao je posljednjih deset godina.

Književnik Hadžem Hajdarević akcentirao je energiju, snagu i spisateljsku lucidnost kojima autor uspijeva okupiti različite svjetove.

"Ovo je roman koji iz samoga sebe istiskuje vrijeme koje aktuelizira i predstavlja antiratnu alegoriju na svebosansko vrijeme", istakao je Hajdarević na promociji održanoj u okviru "Književne srijede" u Multimedijalnom centru MAK.

On naglašava da autor provlači i mnoge kulturološke aspekte ovog podneblja, kao što je "dolazak" kukuruza na balkanske prostore, kafe ili duhana.

"On ujedno uspijeva poetizirati čitav niz različitih aspekata čovjekove zatvorenosti u vlastitu avliju, politički sistem, društvo i, naposljetku, u samoga sebe", ocijenio je Hajdarević.

Autor svog junaka Skendera dovodi iz Mostara u Sarajevo, gdje se javlja njegova potreba da uspostavi kontakte s ljudima, te kao prvu osobu susreće Hasana Kafiju Pruščaka.

"Karić time aktuelizira velikog bosanskog mislioca. On u svom romanu govori finim, rafiniranim jezikom obrazovanog i plemenitog čovjeka koji okuplja najljepše tradicijske elemente BiH. To je stoga pokušaj univerzalizacije našeg zatvorenog prostora i pronalaska onog dobrog u njemu", rekao je Hajdarević.

Ocjenjujući da Karića prvenstveno karakterizira osjećaj jezika, Ivan Lovrenović je istakao da roman predstavlja istovremeno i potpunu književnu tvorbu, ali i roman koji tako moćno problematizira mnoga pitanja u historijskom, kulturološkom, religijskom i drugom smislu.

Lovrenović autorov jezik naziva nevjerovatno tečnim i magnetičnim, pri tome naglašavajući da roman pripada velikoj struji historicističke beletrističke književnosti BiH, a ipak se razlikuje od te skupine.

"To je i priča o identitetu i kontinuitetu, odnos kriza jednog i drugog. Karić ima izvanredan smisao za detalj i opis prizora. Pojedine atmosfere zlokobnih dešavanja na Baščaršiji u romanu podsjećaju na velikana Mešu Selimovića", kazao je Lovrenović.

Kako je dodao, Karić usvaja bh. književnu tradiciju, a pri tome joj daje vlastiti pečat.

"Književnu srijedu" organizira PEN centar BiH, a uređuje je i vodi bh. književnica Fadila Nura Haver.

Samosvjesnost žene u 16. vijeku

Na promociji romana "Pjesme divljih ptica" Enesa Karića polemisano je o načinu na koji je predstavljena žena, posebno muslimanka u 16. stoljeću.

Fadila Nura Haver kazala je kako se njoj dopalo što je žena predstavljena kao pametna, samosvjesna i potpuno sigurna u sebe, ali je ocijenila da joj je malo vjerovatno s obzirom na to da je to vrijeme kada je žena bila sakrivena u kući i pod zarom.

S njenom konstatacijom nije se složio književnik i profesor Enver Kazaz, a ni sam autor knjige Enes Karić.

Karić je navao kako su ga vrsni orijentalisti s kojima je surađivao u Njemačkoj uputili i ohrabrili da na taj način predstavi ženu muslimanku u 16. stoljeću.

"Žena Orijenta, posebno bogata, bila je samosvjesna, imala je uticaja i nije nosila veo", rekao je Karić.

Povratak "andrićevskim" i "selimovićevskim" korijenima

Promotori romana "Pjesme divljih ptica" su se složili da je izlaskom iz štampe prvenca Enesa Karića, Dževad Karahasan dobio dostojnog pandana.

Konstatovano je kako se bh. književnost konačno vraća svojim lijepim "andrićevskim" i "selimovićevskim" korijenima.«