BANJALUKA - Smanjenje budžeta za kulturu znači i manje novca za kulturne institucije, a u tom uzročno-posljedičnom nizu manje novca rezultira smanjenjem obima programa kulturnih ustanova.
U praksi to izgleda baš onako kao što imamo priliku da vidimo: manje gostovanja poznatih umjetnika, manjak kvalitetnih sadržaja i pokušaj "oslanjanja na domaće snage".
Direktori i osoblje kulturnih ustanova koje se finansiraju iz budžeta sa krizom se bore na različite načine.
"Svjesni smo situacije. U ovim trenucima su bitnije javne kuhinje i vrtići od našeg programa", rekao je Milorad Petrić, direktor Kulturnog centra Banski dvor, osvrnuvši se na umanjenje novčanih sredstava za program ove institucije.
Petrić u cijeloj situaciji vidi priliku da se više afirmišu domaći autori. Tvrdi da se snalaze na sve moguće načine kako bi sačuvali kvalitet.
"Okolnosti su teške i sumnjam da će biti bolje i do kraja 2011. godine. Možda pomanjkanje programa iskoristimo kao priliku za sanaciju Banskog dvora, koja je neophodna", izjavio je Petrić.
Upitan kako će izvesti sanaciju kad nema novca, odgovorio je da postoje "neka sredstva u nekom fondu predviđenom za to".
Do sanacije Banskog dvora, prema Petrićevim riječima, moglo bi doći početkom iduće godine kada bi iz njihovih prostorija trebalo da iseli Radio-televizija RS.
U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB) RS takođe su izloženi brojnim posljedicama usljed manjka sredstava.
"Na nas rezanje finansija i te kako utiče. Između ostalog, to je zato što nema obavezne stavke otkupa knjiga, što je jedan od krupnih problema", rekao je Ranko Risojević, direktor NUB RS, pojasnivši da su ovoj biblioteci neophodna sredstva za kupovinu knjižne i neknjižne građe.
Ono što je pozorištima repertoar, kaže on, to su za biblioteku nove knjige.
"Postoji ta strašna disproporcija između programske djelatnosti biblioteke i, na primjer, programske djelatnosti Narodnog pozorišta RS. Sudeći prema odnosu zvaničnih institucija, ispada da je pozorište za RS bitnije od nacionalne biblioteke", zaključio je Risojević.
U Muzeju RS su istakli da zbog neadekvatnog punjenja budžeta i činjenice da su tek krajem decembra dobili sredstva za programe osjećaju posljedice krize. Ipak, s obzirom na to da obilježavaju jubilej, pokušavaju na razne načine da ne umanjuju obim predviđenih djelatnosti.
"U septembru je 80 godina Muzeja, što ćemo nastojati dostojno obilježiti. Pokušaćemo naći novac iz više izvora", rekla je direktor ove ustanove Nada Puvačić, dodavši da će nastojati realizovati i planirana gostovanja u drugim gradovima.
U Muzeju savremene umjetnosti (MSU) RS su, uprkos krizi, optimistični u vezi sa realizacijom svojih programa, uz jednostavno objašnjenje da su dobar dio svojih planova zacrtali i prije rezanja budžeta, te da bi bilo krajnje neprofesionalno ne realizovati ih.
"Zbog specifičnosti djelatnosti bilo bi nemoguće da bilo šta utiče na program iz prostog razloga što se naše aktivnosti planiraju najmanje godinu dana unaprijed. Dogovori sa umjetnicima su uvijek proces koji traje mnogo duže nego što se to publici možda čini", kazala je Ljiljana Labović-Marinković, direktor MSU RS.
Objašnjava da su boraveći na Venecijanskom bijenalu prošle godine kontaktirali Goceta Nanevskog, da su sa Tadejom Pogačarom iz Ljubljane dogovorili izložbu prije dvije godine, te da su ostvarili kontakt i sa Jusufom Hadžifejzovićem iz Sarajeva prije pet godina na Oktobarskom salonu u Beogradu.
U Narodnom pozorištu (NP) RS tvrde da nisu smanjili ni repertoar, ni broj predstava koje igraju.
"Pokušali smo da maksimalno smanjimo troškove, a jedan od načina je i što radimo premijerne predstave koje manje koštaju. Repertoar nismo smanjili. Zasad sve ide tim tempom i nadamo se da nećemo morati ništa otkazati", rekao je Ljubiša Savanović, umjetnički direktor NP RS.
Savanović je istakao kako i sami pokušavaju pronaći sponzore i da su već navikli na ovakve situacije.
"Svakom je jasno da je kriza uzela maha. Ako je ekonomija desetkovana ili prepolovljena, logično je da će se to odraziti i na budžet. S obzirom na to da smo mi budžetska ustanova, veliko smanjenje budžeta je uticalo i na nas", rekao je Predrag Bjelošević, direktor Dječijeg pozorišta.
Pokušaće, zaključio je, da povuku neke marketinške poteze kako bi zaradili više novca. A od zacrtanog plana vjeruje da će uspjeti realizovati tri premijere i Deveti međunarodni festival pozorišta za djecu.
Kreativna avantura
Ljiljana Labović-Marinković tvrdi da Muzej savremene umjetnosti RS lako izlazi na kraj sa novom krizom.
"Više od dvije decenije se bavim menadžerskim poslovima u kulturi. Oko mene su oni koji su uvijek u krizi i oni koji, kao i ja, nikada nisu u krizi. Kada bih se pridružila prvospomenutima iznevjerila bih samu sebe i svoj stav o životu. Uvijek postoji plan B, i tako do Š", rekla je ona i zaključila kako je njen posao krajnje kreativna avantura.