Vizuelna umjetnost

Muzej Hercegovine i "Glas Trebinja" proslavili 65 godina postojanja

Muzej Hercegovine i "Glas Trebinja" proslavili 65 godina postojanja
Foto: Srna | Muzej Hercegovine i "Glas Trebinja" proslavili 65 godina postojanja
Srna

TREBINJE - U Muzeju Hercegovine u Trebinju danas je svečano obilježen značajan jubilej - 65 godina ove ustanove i lista "Glas Trebinja", čiji je izdavač Centar za informisanje i obrazovanje.

Na svečanosti je za ove dvije ustanove istaknuto da su veoma značajne za grad Trebinje koji je ugledan gradski profil dobio, uglavnom, zahvaljujući kulturnim institucijama formiranim da bi učvrstio svoj identitet na širem prostoru.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović poručio je da će Grad uvijek imati razumijevanja za potrebe obje institucije, jer je jedna veoma značajna na danas složenom medijskom tržištu, a druga je u temelju kulturnog turizma na kome ovaj grad bazira svoju turističku ponudu i ukupan ekonomski razvoj.

Petrović je istakao da je samo sedam godina nakon Drugog svjetskog rata u Trebinju osnovan i lokalni list i muzej, koji je već u svom prvom nazivu "Zavičajni muzej" nosio naglašenu regionalnu notu.

"Muzej je u najtežem vremenu, za vrijeme posljednjeg rata, našoj kulturnoj publici predočio dvije nove zbirke - arheološku i etnografsku i uz to, zahvaljujući pomoći Radomira Begenišića Šike, tada pomoćniku ministra za kulturu Srbije, prezentovao Dučićevu zaostavštinu `svom milom Trebinju`", podsjetio je Petrović.

On je istakao da je, ovakav kakav je danas, Muzej Hercegovine jedan od najbogatijih muzeja u BiH, napominjući da ga raduje da Trebinje ima bogatu muzejsku građu i da još ima dosta posla za stručnjake raznih muzejskih profila.

Govoreći o najstarijem informativnom mediju u istočnoj Hercegovini "Glasu Trebinja", Petrović je rekao da se od nastanka držao opredjeljenja da na njegovim stranicama bude što više građana Trebinja, umnih i kreativnih.

"Otvarajući takve teme `Glas` je dobio specifičan grafički lik, ali je uveo i niz odgovarajućih žurnalističkih formi, počev od crtice i vijesti, preko osvrta i reportaže do širih informativnih pregleda i istraživanja javnog mnjenja", rekao je Petrović.

On je istakao da je "Glas" postao referentan za način pa i stil u pristupu javnoj problematici, jer uvijek traži najefikasnija i savršena rješenja s obzirom da želi da u poređenju sa drugim gradovima napravi konkretan pomak koji će ga definisati kao grad bogate duhovnosti, kreativnosti i opšte građanske invenstivnosti.

O značaju dvije ustanove govorio je i NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije koji je rekao da su oni koji su organizovali Muzej i "Glas" vizionari, bilo da su živjeli prije ili poslije Drugog svjetskog rata.

On je dodao da "Glas Trebinja" ima dobru karakteristiku što nije senzacionalistički nastrojen i nije glas onoga što se može čuti na ulicama i u kafanama, što ljudi izgovaraju ne promišljajući puno.

"Novinarstvo je jedna od najodgovornijih službi u svijetu zato što ljudi dobijaju informacije upravo od novinara koji treba da ih sakupe i sažmu i dalje prezentuju javnosti, nastojeći da budu objektivni", rekao je vladika Grigorije i napomenuo da je zbog toga "Glas Trebinja" važna institucija u gradu.

Što se tiče Muzeja Hercegovine, episkop Grigorije je rekao da je ova ustanova toliko važna jer čuva prošlost, ali ne samo tako da je konzervira već da je učini živom i da stvarajući nove stvari oživljava stare.

"Kada govorimo o tome šta su napravili naši preci postavljam i pitanje da li smo u stanju da sačuvamo ono što su oni imali snage napraviti i da to unaprijedimo? Vjerujem da ovi mladi ljudi koji nose život u `Glasu Trebinja` i Muzeju Hercegovine mogu da donesu nove stvari, a time i da sačuvaju stare", rekao je vladika Grigorije.

Obraćajući se prisustnim gostima, direktor Muzeja Hercegovine Ivana Grujić podsjetila je na bogati istorijski razvoj ove ustanove, te istakla da mnogo vrijednih poklona, dobrih namjera i riječi ljudi sa područja Hercegovine čine ambijent Muzeja.

Grujićeva je napomenula da je ideja za osnovanje Muzeja Hercegovine i prije 1952. godine potekla od Trebinjca Jovana Dučića koji je prvu zbirku muzeja sakupio i poslao iz Rima brodom 1935. godine za Dubrovnik, a odatle u Trebinje.

"Tada je stigla pošiljka vrijednih eksponata antičke kamene plastike - skulptura i sarkofaga i 5.500 knjiga iz njegove lične biblioteke", rekla je Grujićeva i dodala da je Dučić testamentom zavještao budućem muzeju umjetničke slike od 16. do 20. vijeka, te lično ordenje dobijeno na službovanjima po cijelom svijetu.

Muzej je tokom svog postojanja imao i problema, ali se oni rješavaju zahvaljujući dobrim ljudima, Ministarstvu nauke i kulture Republike Srpske, Gradu Trebinju i Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj koji doprinose da ova ustanova služi svrsi i traje.

Direktor trebinjskog Centra za informisanje i obrazovanje Manojlo Ćuk istakao je da u 65 godina života trebinjskog "Glasa" nema niti jedan broj manje važan od onog prethodnog, naglašavajući da su svi oni od prvog dana decembra 1952. godine bili bitni jer su od tada ispisivali žitije ovog grada.

"Naš `Glas` je hroničar, a iznad svega živi sudionik života Trebinja. On nije tražio svoje mjesto u životu ovog grada, mjesto njegove pripadnosti su postavljali njegovi istinski tvorci, kreatori njegove sadržajnosti, bez ijedne fusnote ili zagrade. Stvarali su ga i oblikovali da bude ne nametljiv, ali prisutan, ne bombastičan i senzacionalan, već kvalitetan i raznovrstan", rekao je Ćuk.

On je pomenuo sve oni koji su dali značajan doprinos i nemjerljiv trud u razvoju "Glasa Trebinja", ističući da je tvorac "novog" Glasa Trebinja Neđo Marić.

Svetlana Mucović, supruga preminulog Slobodana, nekadašnjeg tehničkog urednika "Glasa Trebinja", poklonila je ovom listu Slobodanovu ličnu arhivu "Glasa".

Zajedničku svečanost uz prisustvo velikog broja gostiju pratila je i prigodna dokumentarna izložba pod nazivom "65 godina Muzeja i Glasa".

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije