BANJALUKA - Boravio je u Banjaluci svega četiri i po godine, a ovom gradu ostavio je više nego iko i prije i poslije njega - dao mu je identitet. Riječ je o prvom banu Vrbaske banovine Svetislavu - Tisi Milosavljeviću, u čast kojeg će gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović večeras u 18 časova otvoriti izložbu u Velikom izložbenom salonu Banskog dvora.
Izložba je prošlog mjeseca bila otvorena u Nišu, rodnom gradu bana Vrbaske banovine u periodu novembar 1929 - april 1934, a identična postavka pod nazivom "Svetislav - Tisa Milosavljević, ban i ministar" autorke Verice M. Stošić biće otvorena u Banjaluci povodom Spasovdana, krsne slave grada.
"Izložba prezentuje bogat, dinamičan i sadržajan životni put Svetislava - Tise Milosavljevića. Izložbeni eksponati obuhvataju sve periode života i djelovanja njegovoga. Porijeklo, rođenje, odrastanje, školovanje, porodični život, vojnu, ministarsku, banovsku struku, penzionerske dane i pisano stvaralaštvo", kazala je za "Nezavisne" Verica M. Stošić, pomoćnica direktora Arhiva Republike Srpske. Pored građe Arhiva Republike Srpske, autorka je koristila građu Arhiva Jugoslavije, Vojnog arhiva Srbije, Istorijskog arhiva u Nišu, Železničkog muzeja u Beogradu, Arhiva Bosne i Hercegovine i Muzeja Republike Srpske.
"Bogata i sadržajna arhivska, muzejska i bibliotečka građa dala nam je mogućnost da pokušamo širem banjalučkom građanstvu prezentovati dio velikog istorijskog doprinosa Svetislava - Tise Milosavljevića u novijoj istoriji Banjaluke i Bosanske Krajine", naglasila je Stošićeva, koja je za ovu izložbu pripremila 20 panoa i 105 izložbenih eksponata. Ona je podsjetila da se Arhiv Republike Srpske već 22 godine u kontinuitetu bavi životom i djelom bana Milosavljevića u dva osnovna segmenta arhivske djelatnosti - kulturno-prosvjetnom i izdavačkom.
Svetislav - Tisa Milosavljević (Niš 1882 - Beograd 1960) stigao je u Banjaluku vozom 8. novembra 1929. bez ikakve pompe i pratnje. Odmah je zapazio da u gradu vlada mrtvilo koje ga podsjeća "na palanke u brdima, a ne na grad od 20.000 stanovnika". Po odlasku 1934. iza njega su, između ostalih, ostale zgrade Banske palate (danas Gradska uprava), Banski dvor, Narodno pozorište, park sa imenom i spomenikom Petra Kočića. Posljednji put posjetio je Banjaluku baš na Spasovdan 1939. kada je kumovao osveštavanju hramu Svete Trojice (danas hram Hrista Spasitelja).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.