BEOGRAD-Sala pod svodovima Konaka kneginje Ljubice bila je mala u petak za sve posjetioce koji su došli na svečano otvaranje izložbe grafika jednog od najvećih umjetnika renesanse Albrehta Direra i njegovih savremenika.
Publika se može upoznati sa grafičkim ostvarenjima Direra, ali i s djelima poznatih imena njemačke i italijanske grafike Hajnriha Aldegrefera, Albrehta Aldorfera, Luke Kranaha Starijeg, Markantonija Raimondija i drugih.
"Mislim da smo sa ovom izložbom Beograd vratili na kulturnu mapu Evrope", rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali i dodao da ona predstavlja kulturni događaj godine.
"Kada smo razmišljali kako da povećamo kulturnu ponudu u Beogradu, ovo je po meni bilo pravo rješenje i izbor, što se i vidi po broju posjetilaca koji su večeras tu", istakao je gradonačelnik.
Mali smatra da će turisti koji u prestonicu budu dolazili u naredna dva mjeseca, koliko traje izložba, vjerovatno doći da pogledaju ovu postavku, koja između ostalog promoviše grad.
Profesorka na Odjeljenju za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu Saša Brajović rekla je otvarajući izložbu da je Direr suština renesansnog ideala, univerzalnog čovjeka i umjetnika.
Ona je dodala da je čuveni umjetnik bio posvećen razumu i iskustvu, kao i da je bio duboko pobožan i posvećen trajnim tradicionalnim pitanjima odnosa boga i čoveka, smisla i svrhe umjetnosti i umjetnika.
"To dvojstvo je suština renesansne kulture, to je suština samog Direra i to je ono što se vidi na njegovim autoportertima", podsjetila je Brajovićeva i dodala da je on bio veoma važan u procesu preobraženja umjetnika od zanatlije do kreatora.
"Svi grafičari od njegovog doba do danas priznaju mu da je on u stvari preobrazio grafiku i u tehničkom smislu - vidjećemo drvoreze za koje skoro da ne možemo reći da su drvorezi koliko su bogati i puni, i u konceptualnom smislu", istakla je ona.
Brajovićeva je napomenula da je grafika za Direra prestala da bude ilustracija, već je postala iskaz, ističući da je "on grafiku uzdigao na nivo slobodne vještine autonomnog umjetničkog izraza".
Ona je dodala da posetioci imaju prilike da vide neke od najboljih grafika koje je uradio prije svoje 30. godine kao što su "Otkrovenje", "Život Bogorodičin", "Stradanja Hristova", jednu od tri najslavnije grafike u istoriji - "Vitez, smrt i đavo", ali i čuvenog "Nosoroga".
Direktor Istočnoslovačkog muzeja iz Košica Robert Polak izrazio je zadovoljstvo zbog saradnje sa Beogradom i dodao da je danas sa direktorkom Muzeja grada Beograda Tatjanom Korićanac potpisao protokol o saradnji dvije institucije.
On je izrazio uvjerenje da će u budućnosti raditi na realizaciji većih evropskih projekata, ali i dodao da se raduje 28. oktobru 2016. godine, kada će u muzeju u Košicama gostovati izložba Muzeja grada Beograda o nobelovcu Ivi Andriću.
Postavku "Albreht Direr i njegovi savremenici - Trijumfalna povorka cara Maksimilijana I" Istočnoslovačkog muzeja iz Košica čini 138 grafičkih listova, koncipiranih u dve cjeline. Prva cjelina sačinjena je od 20 Direrovih djela i 74 prvorazredna grafička ostvarenja njegovih savremenika.
Drugi dio predstavlja 44 grafička lista čuvene kompozicije "Trijumfalna povorka cara Maksimilijana I".
Autor izložbe Ivan Havlice pažljivim odabirom radova koji se čuvaju u kolekciji Istočnoslovačkog muzeja, uspio je da oživi "duh vremena" i da prikaže odnos između umjetnosti i društvene stvarnosti epohe.
Projekat su podržali Sekretarijat za kulturu grada Beograda, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje i Gradska uprava za kulturu Novog Sada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.