Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 30. novembar

Dogodilo se na današnji datum, 30. novembar
Foto: BBC | Dogodilo se na današnji datum, 30. novembar
Srna

Danas je četvrtak, 30. novembar, 334. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 31 dan.

1508. - Rođen italijanski arhitekta Andrea Paladio, koji je razvio moderan stil, zasnovan na klasičnim principima rimskog graditeljstva, jedan od najznačajnijih predstavnika kasne renesanse. Odlikovao se izvanrednim smislom za monumentalnost i funkcionalnost građevine. Gradio je crkve, palate, vile, vojne objekte, parkove i šire urbanstičke cjeline, najviše u Vićenci i Veneciji, uključujući čuvenu vilu "Rotonda" kod Vićence i crkvu "Rotendore" u Veneciji. Teorijske stavove objavio je u znamenitom djelu "Četiri knjige o arhitekturi".

1667. - Rođen engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka. To je posebno izraženo u glavnom djelu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svijetu Liliputanaca, divova i smiješnih naučnika, prikazao društvene prilike u Engleskoj. Tegoban lični život bio je izvor gorčine, pesimizma i prezira prema ljudskom rodu i satire koja je prerasla u najgrublju pogrdu. Ostala djela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1694. - Umro italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1718. - Poginuo švedski kralj Karlo Dvanaesti prilikom opsade Fredrikshala, na početku švedske invazije na Norvešku. Tokom vladavine od 1697. posvetio se gotovo isključivo ratovanju.

1830. - Turski sultan Mahmud Drugi hatišerifom potvrdio autonomiju Srbije, garantovao slobodu trgovine, pravo zidanja crkava i manastira i ukidanje spahiluka. Turci su takođe morali da Srbima prodaju imanja po "pravednoj cijeni" i napuste Beograd, a sultan je priznao srpskog kneza i granice Srbije od 1812.

1835. - Rođen američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svjetske književnosti. U romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura", kojima je stekao svjetsku slavu, prikazao je jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.

1838. - Meksiko objavio rat Francuskoj, koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Krus.

1853. - Rusija u Krimskom ratu uništila tursku flotu ispred crnomorske luke Sinope.

1872. - Odigrana prva međunarodna fudbalska utakmica. Reprezentacije Engleske i Škotske igrale su neriješeno 0:0 u Glazgovu.

1874. - Rođen engleski državnik i pisac Vinston Lenard Spenser Čerčil, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953, premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i od 1951. do 1955. Član parlamenta je postao 1900, a od 1905. do 1921. bio je državni podsekretar za kolonije, ministar trgovine, unutrašnjih poslova, prvi lord Admiraliteta, ministar za municiju i ministar rata i vazduhoplovstva, ministar kolonija, a od 1924. do 1929. ministar finansija. Bio je ideolog i organizator intervencije protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Po dolasku nacista na vlast u NJemačkoj 1933. opomenuo je Britaniju da se što prije naoruža, a poslije sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske maja 1940. postao je premijer i vođa Konzervativne stranke. U maju 1943. je uspostavio vezu s Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i potom priznao NOVJ kao jedinu snagu koja se u Jugoslaviji bori protiv fašizma. Poslije Drugog svjetskog rata bio je inicijator podjele svijeta na interesne sfere i "hladnog rata" protiv komunizma. Poražen je na izborima 1945, ali je poslije pobjede konzervativaca 1951. ponovo postao premijer. Djela: "Lord Rendolf Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Istorija svjetskog rata", "Marlboro, njegov život i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak kraja", "Memoari iz Drugog svjetskog rata".

1900. - Umro engleski pisac irskog porijekla Oskar Vajld, koji je kršio konvencije i davao maha nekonformizmu i u životu i u literaturi. Isticao je da je umjetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dvije godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je "Baladu o redinškoj tamnici" i duboko iskren životni obračun "De profundis". Poslije izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan Melmot, živio je u Parizu, gdje je umro. Ostala djela: roman "Slika Dorijana Greja", komedije "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Idealan muž", zbirka priča "Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče", drame "Saloma" (na francuskom jeziku), "Vera", "Vojvotkinja od Padove".

1939. - Strijeljan mađarski revolucionar Bela Kun, vođa Mađarske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u SSSR-u osuđen na smrt. Zarobljen je u Prvom svjetskom ratu na Istočnom frontu 1916, a poslije Februarske revolucije u Rusiji 1917. postao je član Gubernijskog komiteta Ruske socijaldemokratske radničke partije u Tomsku i potom jedan od rukovodilaca inostranih odreda Crvene armije. Po povratku u Mađarsku krajem 1918. osnovao je Komunističku partiju Mađarske. Kad je u avgustu 1919. poražena Mađarska Sovjetska Republika, proglašena u martu 1919, pobjegao je u Austriju, gdje je uhapšen, ali je pušten na intervenciju Moskve. Po povratku u SSSR borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske.

1939. - Više od 20 sovjetskih divizija napadom na Finsku započelo "zimski rat", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

1955. - Umro srpski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Djela: "Balkanofinija" za orkestar, "Simfonija Orijenta" za hor i orkestar, "Pesme moje majke" za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

1957. - Umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma. Najveći dio života proveo je u Beču, gdje je i umro. Izuzetno je vladao slikarskim zanatom i inspirisao se srpskom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika. Radio je i istorijske i folklorne kompozicije, među kojima se posebno ističu "Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak", "Mačevanje", "Kićenje neveste".

1957. - Umro italijanski operski pjevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih tenora 20. vijeka. Blistao je u operama italijanskih i francuskih kompozitora i igrao u nizu filmova.

1975. - Afrička država Dahomej promijenila naziv u Narodna Republika Benin.

1977. - Umro srpski pisac Miloš Crnjanski, možda najveći "mađioničar riječi" u našoj književnosti. U Beču i Parizu je studirao istoriju umjetnosti i filozofiju, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. je bio u diplomatskoj službi u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svjetski rat. Iz Rima je kasnije otišao u London. Vratio se u Beograd 1965, poslije čega je objavio posljednje djelo - "Embahade". U romanu "Seobe", čiji je prvi dio napisao 1929, a drugi 1962, uspio je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasijanjem Srba, a da je ne liši činjenične osnove. Roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala djela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejaca", "Roman o Londonu", pjesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "LJubav u Toskani", "Knjiga o Nemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu".

1986. - Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka. Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Arsenik i stare čipke", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sjever - sjeverozapad", "Šarada".

1989. - Teroristi ubili zapadnonjemačkog bankara Alfreda Herhauzena.

1996. - Predsjedništvo BiH postiglo dogovor o formiranju Savjeta ministara. Odlučeno je da Savjet ministara bude sastavljen od tri ministra, od kojih će svaki imati po dva pomoćnika - takođe ministra. Savjetom će predsjedavati dva predsjednika i jedan potpredsjednik.

1996. - U Beogradu oko 150.000 ljudi protestovalo zbog poništenja izborne pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima.

1996. - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.

2000. - Hrvatska postala punopravan član Svjetske trgovinske organizacije, sa kojom je pregovarala skoro šest i po godina.

2001. - Protestno vijeće Haškog tribunala odobrilo generalu Pavlu Strugaru da se brani sa slobode.

2001. - Ruska Duma donijela zakon koji dozvoljava drugim državama da pristupe Ruskoj Federaciji, a da pri tome postojanje zajedičke granice nije obavezan uslov primanja.

2004. - Bivši ruski premijer Jevgenij Primakov posvjedočio pred Haškim tribunalom da Slobodan Milošević nikada nije imao plan da stvori Veliku Srbiju.

2004. - Davor Banić, jedan od osmorice optuženih za ratni zločin počinjen u splitskom zatvoru "Lora", dobrovoljno se predao hrvatskim pravosudnim organima.

2006. - Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske general Stanislav Galić osuđen pred Haški sudom na doživotni zatvor zbog "granatiranja i opsade Sarajeva".

2006. - U naletu tajfuna "Durijan" na Filipinama poginulo ili nestalo više od 1.000 ljudi.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije