Praziluk ili prasa (allium porrum) je dvogodišnja biljka, porijeklom iz Sredozemlja. To je drevna povrtlarska kultura, koja je poznata još od starog Egipta, gdje je posebno cijenjena kao povrće, ali i ljekovita biljka.
Najbolje raste u jesen, kada su srednje temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusa, jer je umjerenog zahtjeva prema toploti. Podnosi mraz do -10 stepeni. Zahtijeva plodno, srednje lako zemljište, neutralne reakcije. Prema hranjivima pokazuje visok afinitet, pa se preporučuje oko pet kilograma komposta po metru kvadratnom, zajedno sa fito-eko preparatima.
Uzgajanje
Uglavnom se proizvodi iz rasada. Rasad bi trebalo da ima četiri do šest listova. Sadi se pod sadiljku sve do prvih listova. Vrijeme sadnje je od prvog do trećeg za ranu, od trećeg do petog za srednje ranu i od petog i šestog mjeseca za kasnu proizvodnju. Preporučeno rastojanje među biljkama je 10-15 cm, 25-40 cm između redova u brazde dubine 10-15 cm.
Vegetacioni period je 80-120 dana. U plodoredu se vraća poslije četiri godine na isto mjesto. Korovi u usjevu praziluka se suzbijaju okopavanjem ili herbicidima. Prije okopavanja je poželjno da se rasturi đubrivo.
Sorte istočnog tipa su manje ljute, duže vegetacije, većih prinosa i manje otpornosti na mraz, odnosno ne mogu prezimiti na otvorenom polju. Kod nas se gaje sorte i populacije domaći i makedonski. Za razliku od istočnog tipa, zapadni ima kratka debela stabla, širih listova sa izraženim voštanim pepeljkom, a može da prezimi na parceli. Najpoznatije su francuska sorta karantan i njemačka elefant.
Praziluk se vadi u novembru, biljke se čupaju a ako to teško ide, korijen se podsijeca motikom. Biljke se očiste od starih i polomljenih listova, a korijenje potkreše na dva do tri centimetra.
Ljekovito svojstvo
Zahvaljujući posebnim šećerima i kalijumu, praziluk je snažan diuretik. Sadrži 86 odsto vode i olakšava izlučivanje otpadih materija putem bubrega. Sadrži malo soli, odličan je protiv otoka, a istovremeno obezbjeđuje tijelu vitamine i minerale.
Pomoć je protiv zimskog umora, jer od svih zimskih vrsta povrća sadrži najviše karotena, vitamina C i E, uglavnom u zelenom dijelu. Povećava imunost, pomaže protiv prehlade i infekcija i štiti ćelije organizma od slobodnih radikala.
Može se uključiti u bilo koju dijetu. Sadrži vrlo malo masnoća i šećera, dosta celuloze i brzo daje osjećaj sitosti. Pektin iz praziluka stvara zaštitni film na sluzokoži želuca.
Praziluk se može koristiti i za ljepotu. Supa od praziluka posvjetljuje ten. Sadrži vitamin E i karotene koji su dragocjeni za njegu kože.
Za bolju cirkulaciju bi trebalo konzumirati praziluk i losos. Apsorpciju vitamina E iz praziluka poboljšavaju omega-3 masne kiseline koje sadrži losos. Za bolji rad crijeva trebalo bi koristiti praziluk i celer.