Velika "Vivia life" latino žurka uz zvuke "Cubalcanica banda" u srijedu naveče na Trgu Krajine rasplesala je Banjalučane svih generacija.
Povod za žurku na Trgu Krajine je bio obilježavanje 690 godina tradicije "Vitinke", a mladi ljudi su na ovoj priredbi najviše uživali.
Rajnat Majstorović, PR menadžer "Vitinke", kaže da su se za obilježavanje jubileja lako odlučili u izboru muzike, jer je ljeto i tad najbolje pristaje kubanska muzika.
Prostor ispred bine ličio je na plesni podium, gdje se fantastično uklapala kubanska muzika sa plesom Balkanaca.
Svaki od članova "Cubalcanica banda" imao je na sebi majicu sa likom Če Gevare, koji je postao ideja i simbol za pravdu. Pjevačica benda je udata za Beograđanina, pa su zato povezali naziv grupe "Cubalkanika" kao spoj Kube i Balkana.
Na početku i na kraju koncerta svirali su svoju tradicionalnu muziku i nezaobilaznu "Hasta siempre comandante", pjesmu koja je sjajan spoj revolucije i muzike.
Takođe, svirali su obrade rok muzike šezdesetih u kubanskom stilu, te su uspješno otpjevali na našem jeziku "Molitvu" od Marije Šerifović.
Na binu su muzičari "Cubalkanike" pozvali nekoliko djevojaka iz publike da im se priključe u plesu, što su cure prihvatile i počele da plešu zanosni ples, a osmijeh sa lica nije nestajao.
Vasko Jordanov iz Makedonije, koji je došao na koncert sa suprugom iz Banjaluke i kćerkicom, kaže da je ritam koji donosi Kuba umjetnost koja nas dodiruje fizički i mentalno.
Smatra da velika bliskost postoji između Kubanaca i Balkanaca.
"S obzirom na to da smo i mi južnjaci, nama veoma prija zvuk iz Latinske Amerike. Kuba je srasla sa svojom klimom i podnebljem. Na njoj su svoju kulturu i gene spojili ljudi s četiri kontinenta: autohtoni Indijanci, Španci, koji su ih pokušali istrebiti, afrički crnci dovedeni kao robovi na plantaže i Kinezi kao plaćena radna snaga. Njihove izmešane crte lica mogu se prepoznati na stanovnicima današnje Kube, a bogatstvo različitih kultura u muzici i hrani", naglasio je Jordanov.
Ni Žarku Radiću, jednom od prisutnih na koncertu, nije promaklo veče posvećeno prepoznatljivom zvuku sa Kube.
"Iako siromaštvo i američki embargo stanovnici te siromašne, komunističke, latinoameričke zemlje i te kako osjećaju, oni ipak djeluju sretnije i stabilnije od predstavnika najbogatijih evropskih zemalja", tvrdi Radić.
Par koji kao da je tek stigao iz Santijaga, grada u kome je počela revolucija i u kome je nastala kubanska muzika, bili su Stefan Milanović i Đurđa Vukašinović.
Milanović se, inače, školuje 11 godina u Plesnom studiju "Gema" i za salsu, sona, rumbu, ča ča ča, te novije stilove plesa poput hip-hop ritmova, regetona kaže da nimalo nisu lagani za naučiti, premda tako izgledaju.
"Odlično se zabavljam, inače volim da slušam kubansku muziku, jer je posebna, podstiče na ples i dobro raspoloženje", kazala je razdragana Milica Marčeta.
"Cubalcanica band" svirali su i pjevali neprekidno puna dva sata, nakon čega se prisutna i zadovoljna publika počela razilaziti.
Članovi sastava su s oduševljenjem pozdravili Banjalučane i poželjeli cijeloj planeti mir u svijetu.
Latinoamerička muzika
Glavna karakteristika latinoameričke muzike je raznolikost koja podrazumijeva živi ritam Centralne Amerike i Kariba, te tugaljivi ton koji dolazi sa krajnjeg juga Južne Amerike. Latinoamerička muzika je originalan spoj različitih stilova koji su stigli sa svih krajeva svijeta, od prvih evropskih uticaja španskog baroka do afričkih ritmova. Karipski ritmovi, kao salsa, merenge, baćata i najnoviji ritam koji se skoro pojavio pod nazivom regeton, a potiču iz zemalja kao što su Kuba, Panama, Portoriko i Dominikanska Republika. Ovi muzički stilovi nastali su pod veoma jakim uticajem afričkih plemenskih ritmova i melodija. Glavni doprinos u muzici došao je kroz folklor, gdje latinoamerički i karipski duh biva predstavljen u punom izražaju.
Drugi žanrovi
Drugi poznati muzički žanrovi Latinske Amerike su argentinski i urugvajski tango, kolumbijske kumbija i valjenato, meksička rančera, čileanska kueka, peruanski tondero i marinera, urugvajski kandombe, centralnoamerička punta, te zvuk sa Francuskih Antila, kao i razni muzički stilovi prekolumbijskih tradicija koje se mogu čuti širom Anda.
U Brazilu samba, sjevernoamerički džez, te klasična evropska muzika i hor dali su izvrsnu kombinaciju koja je rezultirala u novom ritmu - bosanova. U posljednje vrijeme, haićanska kompa postaje sve popularnija.
U ritmove koji su danas veoma popularni u Latinskoj Americi ubrajaju se i latino pop, kao i razne vrste roka.