"Istraživanje o biohibridnim robotima, koji su spoj biologije i mehanike, odnedavno privlače pažnju kao novo polje robotike sa biološkom funkcijom," kaže autor Šoji Takeuči sa Univerziteta u Tokiju, Japan.
Još je rekao:
"Korištenje mišića kao pokretača omogućava nam da napravimo kompaktnog robota i postignemo efikasne, tihe pokrete mekim dodirom", naveo je Takeuči.
Dvonožni robot istraživačkog tima, inovativni dvonožni dizajn, nadograđuje se na naslijeđe biohibridnih robota koji koriste prednosti mišića. Mišićna tkiva su natjerala biohibridne robote da puze i plivaju pravo napred i da prave zaokrete - ali ne oštre. Ipak, sposobnost da se okreće i pravi oštre zaokrete je suštinska karakteristika robota da izbjegavaju prepreke.
Da bi napravili okretnijeg robota sa finim i delikatnim pokretima, istraživači su dizajnirali biohibridnog robota koji oponaša ljudski hod i radi u vodi. Robot ima gornji dio bove od pjene i opterećene noge koje mu pomažu da stoji ravno pod vodom. Kostur robota je uglavnom napravljen od silikonske gume koja se može savijati kako bi se prilagodila pokretima mišića.
Istraživači su zatim pričvrstili trake laboratorijski uzgojenog tkiva skeletnih mišića na silikonsku gumu i svaku nogu.
Kada su istraživači pustili struju kroz mišićno tkivo, mišić se kontraktovao, podižući nogu. Peta noge je zatim sletjela naprijed kada se struja raspršila.
Naizmeničnim električnim stimulisanjem između lijeve i desne noge svakih 5 sekundi, biohibridni robot je uspješno "hodao" brzinom od 5,4 mm/min (0,002 mph). Da bi se okrenuli, istraživači su više puta aktivirali desnu nogu svakih 5 sekundi, dok je lijeva noga služila kao sidro.
Robot je napravio 90 stepeni lijevo za 62 sekunde. Nalazi su pokazali da dvonožni robot pokretan mišićima može hodati, zaustavljati se i praviti fino podešene pokrete okretanja.
"Trenutno ručno pomjeramo par elektroda da primjenimo električno polje pojedinačno na noge, za šta je potrebno vrijeme. U budućnosti, integracijom elektroda u robota, očekujemo da ćemo efikasnije povećati brzinu", kaže Takeuči.
Tim takođe planira da dvonožnom robotu da zglobove i deblja mišićna tkiva kako bi omogućila sofisticiranije i moćnije pokrete.
Ali prije nego što nadogradi robota sa više bioloških komponenti, Takeuči kaže da će tim morati da integriše sistem snabdijevanja hranljivim materijama da bi održao živa tkiva i strukture uređaja koji omogućavaju robotu da radi u vazduhu.
"Iako bi mogli izgledati kao mali koraci, oni su, u stvari, džinovski skokovi naprijed za biohibridne robote.”
Ovaj rad su podržali JST-Mirai program, JST Fusion Oriented Research for disruptivne nauke i tehnologije i Japansko društvo za promociju nauke, prenosi "PCpress".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.