BERLIN - Čovjek se ipak pita za sopstvene postupke i može, u izvjesnoj mjeri, da utiče na svoje ponašanje, uprkos naredbama mozga - tvrde naučnici.
Do sada je važila teorija prema kojoj moždani procesi stvaraju "naredbe" koje čovjek samo ispunjava.
Naučnici su osamdesetih godina prošlog vijeka proučavali karakter moždanih procesa kod ispitanika tokom svjesnog odlučivanja.
Tada se pokazalo da svjesne odluke, zapravo, pokreću nesvjesni moždani procesi, a ne ljudska svijest.
Talasi moždane aktivnosti, tzv. "potencijal spremnosti", mogu biti zabilježeni čak i prije nego što je ispitanik donio svjesnu odluku, zaključili su naučnici.
Postojanje takvih pripremnih moždanih procesa smatralo se dokazom determinizma, prema kome je slobodna volja samo iluzija.
Međutim, tim naučnika iz "Berneštajn" bolnice, uz saradnju sa Tehničkim univerzitetom u Berlinu, ponovo se pozabavio ovim problemom.
Služeći se najmodernijim tehnikama mjerenja i kompjuterskim animacijama, naučnici su sada testirali sposobnost ljudi da zaustave planirane pokrete kada se "potencijal spremnosti" za neki pokret aktivira.
Cilj istraživanja bio je da se napokon razjasni da li prisutnost ranih moždanih talasa znači da je svako dalje ljudsko odlučivanje tek automatsko, odnosno da nije pod svjesnom kontrolom, navode naučnici.
Ključno pitanje glasi: "Može li neka osoba opozvati odluku koja je već poslata iz mozga?"
Naučnici su zato tražili od ispitanika da "izađu na mentalni dvoboj" sa posebnim kompjuterom da bi pratili njihove moždane talase tokom te psiho-igrice, služeći se elektroencefalografom /EEG/.
Kompjuter je imao zadatak da predvidi kada će se ispitanik, na primjer, pomaći.
Manipulcijom, uz pomoć EEG-a, kompjuter je znao, na osnovu čitanja moždanih talasa, kada će se igrač pokrenuti. Ispitanici su trebali da pokažu da mogu da zanemare ili odlože naredbu mozga.
Sposobnost ispitanika da izbjegnu mogućnost predviđanja njihove radnje na osnovu moždanih procesa dokaz je da mogu zadržati kontrolu nad svojim postupcima mnogo duže nego što se smatralo.
Odluke neke osobe nisu u vlasti nesvjesnih i ranih moždanih talasa. Osoba se može aktivno umiješati u proces odlučivanja i prekinuti pokret, pokazao je eksperiment.
Prije su ljudi navodili pripremne moždane signale kao dokaze protiv slobodne volje. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da je sloboda mnogo manje ograničena nego što se smatralo.
Ipak, navode naučnici, u procesu odlučivanja postoji nešto što se zove "tačka bez povratka" nakon koje opoziv naredbe iz moždanih talasa nije više moguć.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.