Nauka

U svijetu najmanje 20.000 srpskih doktora nauka

U svijetu najmanje 20.000 srpskih doktora nauka
U svijetu najmanje 20.000 srpskih doktora nauka
Agencije

Prema zvaničnim podacima Grupe za prosperitet Srbije u svijetu je registrovasno 7.000 srpskih doktora nauka, a po nekim procjenama ih ima bar tri puta toliko i većina je osnovne studije završila u Srbiji.

Izvršni direktor Grupe Jovan Filipović, koji je napravio bazu podataka srpskih doktora nauka "rasijanih" po svijetu, u intervjuu Tanjugu rekao je da ovih naučnika ima svuda, ali najviše u SAD i to na istočnoj i zapadnoj obali, ali i na sjeveru, uz Kanadu, te da je činjenica da je u njihovo školovanje najviše uložila Srbija.

Kako je rekao, baza podataka pokazala je da ih podjednako ima u svim oblastima, najve'i broj se bavi inženjerskim disciplinama, privrednim naukama, ali i društvenim i prirodnim naukama, poput prava i medicine.

"Osim u Evropu i Australiju, naši doktori nauka sve češće odlaze u Južnoafričku republiku, a posljednjih godina i u Kinu i zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, posebno u Rusiju", objasnio je Filipović.

On je kazao da se trend odlaska najboljih iz Srbije nastavlja i dodaje da će biti veoma teško zaustaviti ga, jer dok su devetesetih odlazili svi, u posljednjoj deceniji to čine mahom oni sa fakultetskom diplomom. "Naši ljudi stalno odlaze i koliko god vrijedno radili mi ćemo skupljati 'rasute bisere' po svijetu. Treba nam neki način da taj odliv pretvorimo u nešto pozitivno, dakle da te ljude zadržimo u našem miljeu i da ih se ne odreknemo trajno", napomenuo je Filipović.

Prema njegovim riječima, Srbija ne treba da se trudi da fizički vrati doktore nauka, već treba da ih poveže i da iskoristi njihova poznanstva sa drugim naučnicima.

"Moramo da shvatimo da su ti naši ljudi veza sa svetom. Ne treba da se trudimo da ih fizički vratimo već da sa njima stvorimo milje u kome će oni naći svoje mjesto", istakao je Filipović.

Kako je objasnio, većina naučne i akademske javnosti u Srbiji svjesna je toga da ne može da ponudi projekte koji bi zadovoljili te mlade ljude i natjerali ih da se vrate.

O tome kakva je korist Srbije od baze podataka naučnika, Filipović kaže, da će je biti samo kada se za to stvore politički okviri.

Na pitanje zašto država nije napravila takvu bazu podataka, Filipović kaže da za to nije postojalo dovoljno volje, a iako i ima entuzijasta u državnom aparatu, oni koji bi i htjeli time da se bave zaustavljeni su zbog različitih uglavnom političkih interesa.

Upitan šta država mora i treba da uradi kako bi pomogla najboljima, Filipović kaže da treba da stvori uslove da se spoji raskoš talenta iz Srbije sa talentovanima koji su iz nje otišli.

"Kada će se ti uslovi stvoriti zavisi od političkog okruženja. Pozivam i ljude u svijetu da pomognu da se stvore uslovi za društveni i politički preobražaj koji bi uvažio značaj spajanja intelektualnog kapitala u Srbiji i našeg intelektualnog kapitala u svijetu", napomenuo je Filipović.

On je pozvao sve intelektualce, naučnike i ljude iz akademskog okruženja da počnu da se bave politkom, jer će se u suprotnom, kako je kazao, "politika baviti njima".

"Živjećemo onda sve lošije, naš glas će se sve manje čuti imaćemo situaciju u kojoj će političari, koji su se drznuli da upravljaju različitim resorima, jednoga dana riješiti i da operišu", rekao je Filipović.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije