PARIZ - Aleksander Grotendik, jedan od najvećih matematičkih umova prošlog vijeka, umro je u Francuskoj u 86. godini.
Jako rano je dostigao sam vrh svoje profesije, ali se još brže iz nje povukao, da bi se posvetio antiratnom aktivizmu, živjeći kao pustinjak i odbijajući da podjeli reuzltate svojih istraživanja sa javnošću.
Grotendik je umro u četvrtak u bolnici u mjestu Sen Žiron, na jugozapadu Francuske.
Rođen je u Berlinu 1928. u porodici ruskih Jevreja, ali će u Francuskoj, gdje su se njegovi roditelji preselili, provesti većinu svog života.
Dobitnik Fildsove medalje 1966, Grotendikov rad revolucionirao je svjetsku matematiku, posebno na polju algebre i geometrije.
"Bio je jedan od divova matematike koji je svojim radom preobrazio disciplinu", rekao je Sedrik Vilani, koji je Fildsovu medalju, poznatu i kao Nobel za matematiku, osvojio 2010.
Kao što će to mnogo godina kasnije učiniti još jedan revolucionarni koliko i ekcentrični genije, Rus Grigorij Pereljman, Grotendik je odbio da primi Fildsovu medalju i sve poslove koje su mu univerziteti širom svijeta nudili.
Krajem 1960-ih, on će naglo napustiti kontakt sa matematičkom javnošcu i naučnom karijerom, a nakon 1988. postaje potpuno nadostupan za javnost, skrivajući se u nekom zaseoku u Pirinejima.
Iako nije potpuno odustao od istraživanja, sve je više odbijao da rezultate svog rada dijeli sa svijetom.
"Ideje Aleksandera Grotendika su prodrle u podsvjest matematičara", izjavio je za pariski Mond njegov najpoznatiji učenik i dobitnik Fildsove medalje Pjer Delinj.
"Bio je jedinstven u načinu razmišljanja", istakao je on.
Grotendikov naučni rad odlikuje se dubokim konceptualnim promjenama i preoblikovanjima problema u terminima novih apstraktnih struktura koje bi pronašao vođen konkretnim problemom. Vođen traženjem jednostavnosti i temeljnih zakonitosti u matematici, dovodio je u pitanje i najosnovnije pojmove kao što je topološki prostor, algebarski varijetet i slično. Naročito uspješno je koristi metode mišljenja uz pomoć teorije kategorija.
Prije no što se povukao, napisao je knjigu "Žetva i sjetva" o nemoralu i nepotizmu u matematičkim institucijama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.