Nauka

Vještačka inteligencija prognozira ko će koliko živjeti

Vještačka inteligencija prognozira ko će koliko živjeti
Foto: Pixnio/Ilustracija | Vještačka inteligencija prognozira ko će koliko živeti

Istraživači su razvili alatku s veštačkom inteligencijom (AI) koja koristi podatke o nečijem životu – zdravstveni karton, obrazovanje, posao i zaradu - da predvidi sve od osobina te osobe do toga koliko će dugo živjeti.

Napravljena pomoću modela iza velikih jezičkih modela poput ChatGPT, nova alatka nazvana je life2vec i već na prvi pogled podsjeća na neke uređaje iz naučnofantastičnih romana.

AI alatka je trenirana na podacima čak 6 miliona osoba – svih stanovnika Danske, piše Phys.org.

Alatka je, navodi se, zahvaljujući kompleksnim setovima podataka sposobna da predvidi koliko će dugo neko živjeti s velikom preciznošću. Uprkos tome, tim iza istraživanja kaže da je najbolje kada se koristi ne za prognoze dužine života, već da to samo bude osnova za budući rad.

"Iako koristimo prognoze da procijenimo koliko su ovi modeli dobri, alat ne bi trebalo da se koristi za predviđanje dužine života pravih ljudi. To je model predviđanja zasnovan na specifičnom setu podataka specifične populacije", rekla je Tina Elijasi-Rad, profesorka kompjuterskih nauka na Sjeveroistočnom univerzitetu.

Ona je projektu donijela svoju stručnost po pitanjima etike vještačke inteligencije.

"Ove alatke omogućavaju da se vidi društvo na jedan drugi način – zakoni, pravila i obaveze. To je kao skeniranje onoga što se dešava u zemlji", rekla je ona.

"Ovaj model nudi mnogo širi pogled na svijet u kome žive ljudska bića nego drugi modeli", rekao je Sun Liman, autor studije objavljene u Nature Computational Science.

U biti alatke life2vec je ogroman set podataka koji je korišćen za treniranje modela. Riječ je o podacima Statistike Danske, centralnog zavoda za dansku statistiku, a pristup je odobren istraživačima. Tu postoje detaljni podaci o svakom državljaninu ove nordijske zemlje.

"Ova alatka je kao osmatračnica društva, ali ne svih društava, već samo onog u Danskoj, u danskoj kulturi, sa lokalnim zakonima i društvenim pravilima. Druga priča je da li bi ovo moglo da se koristi u Americi", rekla je Elijasi-Rad, prenosi Telegraf Nauka pisanje Phys.org.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije