Nauka

Zaleđena grobnica skitskog princa pronađena u Sibiru

Zaleđena grobnica skitskog princa pronađena u Sibiru
Foto: Daily Mail | Zaleđena grobnica skitskog princa pronađena u Sibiru

Nikad prije viđena niti dirnuta smrznuta grobnica za koju se smatra da sadrži ostatke skitskih kraljevskih blaga, uključujući i zlato, otkrivena je u Sibiru.

Spomenik je star oko 2.800 godina i smatra se najvećom grobnicom skitskog princa u regiji. Voditelj naučnog tima sa švajcarskog Univerziteta Bern, dr. Đino Kaspari, vjeruje da je pronašao jednu od najranijih skitskih grobnica u dubini ruske republike Tuve, piše "Independent".

Do otkrića je došao služeći se analizom satelitskih snimaka doline Ujuk, koja se naziva i sibirskom Dolinom kraljeva zbog velikog broja tamošnjih grobnica. Te grobnice su "preživjele" zahvaljujući trajno smrznutom tlu.

Dr. Kaspari je identifikovao kružnu strukturu u močvari kraj rijeke Ujuk te je u saradnji s ruskim timom potvrdio da se najvjerovatnije radi o grobnici koja se naziva kurgan. 

"Nepristupačan teren sasvim sigurno je zaslužan za njeno očuvanje. Nema drugih smrznutih kurgana ove veličine u Evroaziji. Svi takvi ostaci su u opasnosti zbog globalnog zagrijavanja" rekao je Kaspari. 

Skitija

Skiti su bili nomadski narod koji je potekao iz južnog Sibira, a izvorno su bili iranskog porijekla te su u 7. i 8. vijeku prije Nove ere migrirali iz centralne Azije u današnju Ukrajinu, gdje su osnovali tzv. Skitsko kraljevstvo. Skitija se protezala sve od Dunava na zapadu pa do granica Kine na istoku a vladavina ovog naroda održala se negdje do 2. vijeka prije Nove ere. 

Bili su veoma vješti nomadski jahači koji nije imao svoj sistem pisanja, a većina podataka o njima potiče od Grka Herodota koji je živio u 5. vijeku prije Nove ere.

Njihove 'kuće' bili su šatori od pusti koje su prenosili na kolima sa volovskim zapregama. Poznavali su stremen i laso i kao i Sarmati pili su uzavrelo kobilje mlijeko, 'kumjs'. 

Grci koji su ih nazivali barbarima trgovali su sa njima u 7. vijeku pne. prodajući im vino i drugu luksuznu robu. Poznato je da su u istom vijeku upali u gornju Mezopotamiju i Siriju i u 4. vijeku prije Hrista na Balkan, te da su ratovali sa Darijem I. (512. pr. Kr.).

Oko 300. su iščezli na Balkanu, a u Rusiji su ih tokom 2. ili 1. godine prije Hrista zamijenili Sarmati. 

Ono što se zna o Skitima ostavio nam je Herodot, ili je ostalo zakopano u skitskim grobovima, veoma dobro očuvanim. U Paziriku na rijeci Bolšoj Ulagan su skitski grobovi iz 5. vijeka prije Nove ere ostali pod naslagama leda, gdje se očuvao sav organski materijal, koji bi u normalnim okolnostima istrunuo.

Pazirik se nalazi u suvoj dolini u Kazahstanu, a sastoji se od 5 velikih i devet malih grobnih humaka koji datiraju u vremenu između 5. i 3. vijeka prije Hrista, iskopanih 1929. i između 1947. i 1949. Oni su najvažniji izvor podataka o Skitima prije njihove migracije u zapadnu Aziju i Evropu.

Pronađena su drvena kola, razni predmeti od kože, drveta, konjska oprema, muzički instrumenti, krzno, tekstil, sagovi, svila i tetovirana tijela pokojnika. Imali su i zlata i voljeli su ga, a neki zlatni i bronzani predmeti pronađeni su i u području Kostromskaje u južnom Sibiru i porijeklom su iz grčkih gradova na crnomorskoj obali ili su ih radili grčki umjetnici koji su živjeli u Skitiji.

(Express.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije