Studija upozorava da će do 2100. godine čak 20 odsto područja s UNESCO-vog popisa Svjetske baštine završiti ispod mora
Radna odijela arheologa u budućnosti mogla bi biti ronilačka odijela, tvrde naučnici. Topljenje leda na Antarktiku dovešće do porasta razine mora što bi moglo imati značajan uticaj na kulturnu baštinu.
Studija iz 2014. godine navodi da bi do 2100. godine čak 20 odsto područja koja su se našla na UNESCO-ovom popisu Svjetskih baština moglo završiti ispod mora.
"Ako ne zaustavimo klimatske promjene, u budućnosti će areholozi pretraživati okeane", rekao je Ben Marzeion, jedan od naučnika koji su radili na studiji.
Ovo su najugroženija područja:
Moai, Uskršnje ostrvo
Moai su velike kamene skulpture ljudskih figura na Uskršnjem ostrvu i njegov su svojevrstan zaštitni znak. Ove do 2.000 godina stare figure sagradili Polinezijci, koji su se nazivali Rapa Nui.
Porast nivoa mora mogao bi ove figure smjestiti na dno okeana...
Sidnejska opera, Australija
Sidnejska opera otvorena je 1973. godine i zaštitni je znak Australije. Ali, pošto je smještena tek nešto više od 3 metra iznad mora, porast nivoa mora mogao bi imati velik uticaj na ovu građevinu.
Pećine Elefante, Indija
Pećine Elefante čini mreža pećinskih hramova isklesanih u stijenama na ostrvu Elefanta u zalivu Bombaja oko 10 km istočno od centra velegrada.
Skulpture i crteži, za koje se procjenjuje da su oko 1.500 godina stari, važan su dio indijske istorije.
Pećine su već sada na udaru monsuna, a porast nivoa mora smjestio bi ovo kulturno blago ispod mora...
Mont-Saint-Michel, Francuska
Prekrasan srednjovjekovni burg izgrađen oko samostana svetog Mihajla u Francuskoj omiljena je destinacija mnogih turista. Tokom plime, Mont-Saint-Michelu se ne može prići, ali čim se voda povuče, znatiželjnici mogu propješačiti do ostrvceta.
Porast nivoa mora uzrokovao bi veliku štetu ovoj srednjovjekovnoj građevini.
Leptis Magna, Libija
Leptis Magna bio je velik i važan grad Rimskog Carstva na afričkoj obali Sredozemlja. Njegovi ostaci nalaze se 130 km od Tripolija, a 1982. godine upisan je u UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Africi zbog najbolje sačuvanih rimskih spomenika na Sredozemlju.
Porast nivoa mora od jednog metra značilo bi trajno i nepovratno oštećenje ovog antičkog grada.
Hram sunca u Konarku, Indija
Hram sunca u Konarku je hinduistički indijski hram koji je dao izgraditi kralj iz dinastije Ganga, Narasimhadeva I. (1238.-1250.) u mjestu Konarku, 65 km od grada Bhubaneswara u indijskoj državi Odisha. Poznat i kao Crna pagoda, jer je izgrađen od oksidiranog starog pješčenjaka koji na izlezećem suncu postane sjajan, posvećen je bogu sunca, Surji, zbog čega ima oblik njegove kočije za šest konja. Kao jedan od najpoznatijih hramova u Indiji, upisan je na UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Aziji i Okeaniji 1984. godine.
Hram se nalazi samo 2 metra iznad nivoa mora te bi topljenje leda moglo imati kobne posljedice za ovaj prekrasan hram.
Kip slobode, SAD
Izrađen u Parizu, bio je poklon Francuske kojim je obilježena stogodišnjica nezavisnosti SAD-a 1886. godine. Od tada predstavlja pozdrav svim posjetiocima i useljenicima pristiglima u SAD. Zbog svoje jedinstvenosti i simboličkog značaja upisan je na UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Americi 1984. godine.
Ali, porast nivoa mora mogao bi biti katastrofalan za simbol SAD-a...
(NN, express)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.