LONDON - Već duže vrijeme naučnici upozoravaju da nam prijeti globalna pandemija patogena, odnosno "zombi virusa" iz Sibira, zasad zarobljenih u arktičkom permafrostu.
Zbog globalnog zagrijavanja Zemlje i klimatskih promjena mogli bi biti "oslobođeni" metuzalemski patogeni ili, kako ih već neko vrijeme naučnici nazivaju, "zombi virusi".
"Nije riječ o nepoznatim patogenima za nauku, nego o bolestima koji su "zamrznute" u dalekoj prošlosti, piše ovih dana The Guardian.
To je razlog što se počela planirati mreža za praćenje Arktika kako bi se mogli u ranoj fazi prepoznati slučajevi bolesti uzrokovane mikroorganizmima iz prošlosti. Omogućilo bi to i formiranje ranih karantina te stručno medicinsko liječenje oboljelih ne bi li se suzbilo širenje zaraze.
"Trenutno se analiziraju prijetnje pandemija bolesti koje bi se mogle pojaviti u južnim regijama i potom proširiti na sjever. No, malo se pozornosti pridaje epidemiji koja bi se mogla pojaviti na krajnjem sjeveru i potom krenuti prema jugu, a to je, vjerujem, propust jer upravo tamo postoje virusi koji imaju potencijal zaraziti ljude i pokrenuti novu epidemiju bolesti", rekao je genetičar Jean-Michel Claverie sa Univerziteta Aix-Marseille.
Podupire ga i virologinja Marion Koopmans iz medicinskog Centra Erasmus u Roterdamu te dodaje da se ne zna koji virusi leže u vječnom ledu, ali vjeruje da postoji stvarni rizik od izbijanja bolesti, na primjer vrlo stari oblik dječje paralize.
Naime, 2014. Claverie je vodio tim naučnika koji su izolovali žive viruse u Sibiru i pokazali da još uvijek mogu zaraziti jednostanične organizme, premda su bili zakopani u permafrostu hiljadama godina.
Istraživanje objavljeno prošle godine otkrilo je postojanje nekoliko različitih sojeva virusa, uzetih sa sedam različitih mjesta u Sibiru, i pokazalo se da bi mogli zaraziti i kultivirane stanice. Jedan uzorak virusa bio je star čak 48.500 godina.
"Virusi koje smo izolovali mogli su zaraziti samo amebe i nisu predstavljali opasnost za ljude. Međutim, to ne znači da drugi virusi, trenutno zamrznuti u permafrostu, možda ne bi mogli izazvati bolesti kod ljudi. Identifikovali smo genomske tragove poksvirusa i herpes virusa, koji su dobro poznati patogeni u ljudi", rekao je Claverie.
Objasnio je da permafrost prekriva petinu sjeverne hemisfere, a sastoji se od tla koje je dugo na temperaturama nižim od nule. Naučnici su otkrili da su neki slojevi ostali zamrznuti stotinama hiljada godina.
"Ključno je za permafrost da je hladan, taman i nedostaje mu kisika, što je savršeno za očuvanje biološkog materijala. Jogurt koji bismo stavili u permafrost, možda bi bio jestiv za 50.000 godina", rekao je prošli tjedan Claverie za Observer.
Naučnici vjeruju da permafrost, u svojim najdubljim nivoima, može sadržavati viruse koji su stari i do milion godina, što znači da su mnogo stariji od naše vrste za koju se smatra da je nastala prije otprilike 300.000 godina. Međutim, topljenje permafrosta ne predstavlja direktni rizik, drži Claverie. Opasnost dolazi od drugog uticaja globalnog zatopljenja: nestanka arktičkog morskog leda. To omogućava povećanje morskog prometa i industrijskog razvoja u Sibiru. Planiraju se golemi rudarski radovi koji će napraviti velike rupe u dubokom permafrostu kako bi se izvukle nafta i rude. To bi moglo osloboditi velike količine patogena, a posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Naime, istorija izbijanja epidemija uči da je jedan od ključnih pokretača bila promjena korištenja zemljišta. Virus nipah širili su voćni šišmiši koje su ljudi istjerali iz njihovih staništa. Slično tome, majmunske boginje povezuju se sa širenjem urbanizacije u Africi. Tome bismo mogli svjedočiti i na Arktiku - potpuna promjena u korištenju zemljišta mogla bi biti jako opasna za zdravlje ljudi, prenosi Jutarnji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.